Bajtalova ‘Sevdalinka’ oduševila Sarajlije

Autor 23.10.2012. u 12:36

Bajtalova ‘Sevdalinka’ oduševila Sarajlije

 

U prepunoj sali Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu promovirana je monografija Sevdalinka – Alhemija duše, autora Esada Bajtala. Promociji su prisustvovale brojne ličnosti iz sarajevskog svijeta kulture, diplomatskog kora i javnog života. Kako i priliči, sve je počelo uz sevdalinku i izvedbu Arifa Alajbegovića na gitari.

Nakon Alajbegovića, tokom večeri, nastupili su i Avdo Lemeš na sazu te Amira Medunjanin.

Ova monografija bavi se fenomenom specifične tradicionalne bh. melopoetske forme, nastale islamizacijom Bosne i širih prostora u vrijeme osmanskih osvajanja. Kao kombinacija istočnjačke strasti i slavenskog senzibiliteta, nastao je melanholični muzičko-poetski izraz sevdalinke. Najveći broj tih unikatnih pjesama nastao je na tlu BiH, a najljepše među njima, kako tridesetih godina prošlog stoljeća tvrdi dr Jovan Kršić, nastale su baš u Sarajevu. Radi se o jednoj sasvim novoj i iznimno vrijednoj knjizi koja tretira sevdalinku na poseban i drugačiji način, iz više aspekata.

“Bosna je zemlja paradoksa. Promocija ove knjige bila je već u Oslu, Skandinaviji, Hercegovini te Crnoj Gori, u Bijelom Polju, kao završnica dvadesetodnevne poetske manifestacije. Svuda je bila, ali se, evo, konačno večeras vratila kući. Vratila se Sarajevu, gradu u kojem je, kako to Kršić kaže, 1939. godine nastao najveći broj najljepših sevdalinki. To je njena sudbina. Sevdalinka stalno izmiče nama samima. Ona je, izgleda, u 20. i početkom 21. stoljeća, mnogo bliža nekima drugima. Danas se u svijetu rade disertacije na temu sevdalinke. Danas se o njoj piše, a pjevaju je Norvežani, Amerikanci, a mi – ili to činimo loše, ili ne činimo nikako. Bježimo od nje. Ne samo da je ne pjevamo, nego je i ne slušamo”, izjavio je za Radiosarajevo.ba Esad Bajtal.

Etnomuzikologinja Tamara Karača rekla je kako je Bajtal poetski muzički i tradicijski fenomen prepoznao kao alhemiju duše te kako je zanimljivo da su ljudi koji su se do sada bavili proučavanjem i prikupljanjem sevdalinki – uglavnom ostajali neshvaćeni.

“Esad Bajtal sudjeluje u, najšire rečeno, društvenoj debati i javlja se sa margina. Imamo slična polazišta i mišljenja, ali sve do nedavno nisam znao za ovu njegovu strast. Bajtal koristi jedan medij za svoju društvenu kritiku. Mjesta gdje je on najličniji su mjesta na kojim analizira tekst sa svojih stanovišta. Dogodilo mi se, kada sam počeo da čitam, da sudjelujem u društvenoj debati slijedeći Bajtalovu misao”, rekao je promotor Tarik Haverić.

Milan Pekić, drugi promotor, ovu knjigu naziva Bajtalovim esejom i objašnjava kako je sevdalinka nama kao Portugalcima fado te da se o knjizi uveliko pričaju stvari poput “Što se Bajtal petlja u pjesmu, nije pjesma za ‘naku pamet. Može on i drugačije pomoći Bosni”, a kada se ljudi upitaju jesu li uopće pročitali knjigu – uglavnom odgovaraju da nisu, ali da jeste neko njihov, pa im je prepričao.

“Demokratiju svi hoće kao pravo na mišljenje, ali usvojeno znanje, pa kasnije i razmišljanje – malo ko shvata”, rekao je Pekić te ispričao dvije svoje anegdote vezane za sevdalinku i ovu knjigu, koje su izazvale snažne i iskrene emocije prisutnih. Ispričao je još kako u knjizi ima teza za polemiku i neslaganje, ali da je zapravo cijela ova knjiga sevdalinka.

“Razloga ima, ali pitanje je ima li potrebe. Ono bitno kod sevdalinke ostat će neizgovoreno i neizgovorljivo. Ovu knjigu trebalo je štampati bez korica, kako bi bila potpuno otvorena. Nisam je pisao da bih stavio tačku”, rekao je o knjizi njen autor Esad Bajtal.

Bajtal je dalje objasnio da kako su stranice o porijeklu određenih sevdalinki već ispisane, on je pokušao da napiše zašto su nastale te da je u priču o sevdalinci trebalo uvesti i najveća imena svjetskih filozofa. Sevdalinka je prepoznatljiv fenomen i to će ostati i nakon ove knjige. Jedno posebno poglavlje posvećeno je velikanima sevdalinke, ljudima za koje Bajtal misli da nikada neće biti prestignuti, a vjerovatno ni dostignuti.

Safet i Zaim (Isović i Imamović, op. a.) su dvije svijetle tačke ove knjige. Knjiga je posvećena Safetu, jer ni toliko godina nakon njegovi smrti nema traga o njegovom postojanju. Ni ulice, ni trga. Zato je ova knjiga tu. Sa njim priča o ovoj knjizi treba i da završi”, rekao je Bajtal.

Promocija je završila sevdalinkom Bogata sam, imam svega, sazinlije Muhameda Mešanovića Hamića, koju je Amira Medunjanin izvela bez mikrofona i ikakve muzičke pratnje. Rekla je kako je ta pjesma za nju neka vrsta hamajlije i da ima nevjerovatnu tremu.


Autor 23.10.2012. u 12:36