Je bosanski, ali i hrvatski film

Povezani članci

• Sarajevo
• Enver Kazaz: Kritika kao poezija
• Sophie Scholl: Učinila bih to opet
• KONKLUZIJE ZA USPJEŠNU LJUDSKU ZAJEDNICU I NAČIN ŽIVOTA
• Čovjek i smrt
• NIČIJI

“Doputovao sam u Sarajevo izravno sa službenog puta, s obzirom na to da se, nažalost, o filmu “Bitka na Neretvi” povela prava bitka i javna rasprava koja je potpuno nepotrebna i od kojeg ne samo Filmski centar Sarajevo nego i autor Veljko Bulajić i Jadran film imaju nepotrebnu štetu”, kazao je u razgovoru za Agenciju Fena direktor Jadran filma Vinko Grubišić.

– Kada je riječ o lažnim i nametnutim dilemama koje su se pojavile kroz medije,  ispričavam se svima u ime Jadran filma, bez obzira na to što mi u tome nemamo nikakve krivice – kazao je Grubišić.

– O tome sam službeno pisao još 8. marta. Prekinuo sam službeni put i došao u Sarajevo. Ne postoji niti sukob, niti spor i želim da djelujemo kao stabilizirajući faktor. Mi nismo sudjelovali ni u kakvom sporu i želimo stvari skrenuti u pozitivne vode- istakao je Grubišić.

Po njegovim riječima, vodila se rasprava o zaštiti filma i o autorskim pravima, pa je redatelj Veljko Bulajić govorio o zaštiti svojih autorskih prava, zaštiti filma, što je pogrešno  interpretirano kao “svojatanje filma”.

“Bitka na Neretvi” je bosanski, ali i hrvatski film, kazao je Grubišić. Naglašavam taj “i”, dodao je on.

– Dakle, Jadran film ni na koji način nije sudjelovao u stvaranju tog navodnog slučaja. Cijela tema je nakrivo postavljena. Kada je riječ o našem velikom redatelju Veljku Bulajiću, on je s pravom bio zabrinut i nezadovoljan kako su se stvari odvijale sa njegovim filmovima od devedestih godina.

Ali ne samo u slučaju filma “Bitka na Neretvi”. Što se tiče Filmskog centra Sarajevo – on je protekle tri godine učinio velike napore u promociji i restauraciji filma, na čemu im čestitam. I mi smo tome dali svoj doprinos.

U vrijeme stvaranja filma Veljko Bulajić je potpisao ugovor s Jadran filmom i to je razlog stoga mi želimo sve odnose riješiti dogovorno i na najbolji mogući način i s našim velikim
redateljem Veljkom Bulajićem i sa Filmskim centrom Sarajevo- kazao je Grubišić.

Naglasio  je da je u hrvatskim medijima u zadnja dva mjeseca vođenja prilično žestoka rasprava vezano za poštivanje autorskih prava prema producentima klasičnih filmova naše kinematografije.

-Bulajić je bio s pravom nezadovoljan s više producenata koji imaju filmove koje je on radio kao autor, među njima je s Jadran  filmom. Riješiti sve probleme u tom području nije ni lako ni  jednostavno. I ova cijela rasprava je proširivanje te teme- kazao je Grubišić.

-Kada je riječ o odnosima Jadran filma s Filmskim centrom Sarajevo suprotno objavama u novinama, mi imamo izuzetno korektnu suradnju i na restauraciji i na promociji klasičnog filma te oko nijednog filma pa ni “Bitka na Neretvi” nemamo nikakvih sporova. Nismo vodili nikakve sudske sporove niti postoje nikake presude o čemu su pisale neke novine, što smo mi demantirali- istakao je Grubišić.

-Skratio sam službeni put i hitno sam doputovao u Sarajevo da bismo o svemu razgovarali i dogovorili sve što je potrebno s Filmskim centrom Sarajevo. Niti će se događati nikakvi sudski sporovi, niti sukobi. Svi ćemo zajedno napraviti ono što je najbolje i za film i za autore i neće biti nikakvog sukoba- kazao je Grubišić.

-Ja i Jadran film ćemo u tom pravcu djelovati i učiniti sve što je potrebno, što očekujemo od svih uključenih strana. Ovi prostori su dokazali, nažalost, da se lako potući a teško dogovorati, a mi u tome ne želimo sudjelovati. Film “Bitka ne Neretvi” nas spaja, a ne razdvaja baš kao i rijeka Neretva- poručio je Grubišić.

Mi želimo sve rješavati pozitivno i dogovorom, kazao je Grubišić.

-Zadovoljan sam i razgovorima s kolegama iz Sarajeva i s Veljkom Bulajićem. Uvjerio sam se da je riječ o nesporazumu, koji je, kako mi se čini već riješen. A kad je riječ o raznim interesima koji se tu pojavljuju, i oni su zaštićeni – kazao je Grubišić.

“Bitka na Neretvi” snimljena je 1969. i zapamćena kao jedan od najskupljih filmskih projekata u nas, a polučio je veliku gledanost. Samo u Jugoslaviji pogledalo ga je više od četiri milijuna ljudi, a njih 350 milijuna u svijetu. Popularnosti filma pridonijela je i glumačka ekipa u kojoj su, uz domaće zvijezde, bili slavni Yul Brynner, Sergej Bondarčuk, Orson Welles i drugi.

Godinu dana nakon što je snimljen, bio je nominiran za “Oscara” u kategoriji stranog filma, a prije tri godine na festivalu u Moskvi uvršten je među deset najznačajnjih filmova o Drugome svjetskom ratu, nakon čega je u paketu s ostalim izabranim naslovima krenuo u svjetsku kino i televizijsku distribuciju.

(Vijesti.ba/Fena)