Borba protiv društva isključivosti je naša moralna obaveza

Ivana Golijanin
Autor/ica 9.3.2022. u 15:26

Izdvajamo

  • Edukacija o govoru mržnje i njegovoj prevenciji važna je instanca u borbi protiv podjela. Od egzistencijalne važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine jeste što hitnije upostavljanje modela obuke u obrazovanju koji će spriječiti širenje rasnih, vjerskih i svih drugih oblika isključivanja, jer je jedino na taj način moguće razmišljati o društvu koje njeguje elementarne ljudske vrijednosti.

Povezani članci

Borba protiv društva isključivosti je naša moralna obaveza

Foto: Ivana Golijanin

Jedno od najtežih pitanja posljednjih nekoliko godina bilo je upravo pitanje ograničavanja govora mržnje u školama. Projekat „Borba protiv antisemitizma, islamofobije i ksenofobije u javnom obrazovnom sistemu“, koji provodi Udruženje “La Benevolencija” uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope, pokazao je kako je nužno da školski kadar intenzivno radi na obrazovanju koje nije zasnovano na diskriminatornoj osnovi, i da socijalizuje učenike/ce za život u heterogenoj zajednici, uz uvažavanje prava na slobodu govora.

Kao suma radionica i predavanja koji su se u proteklom periodu održavali u pet sarajevskih osnovnih i srednjih škola, pojavio se i opšti dojam kako je perpetuiranje šutnje na postojeće probleme, kako od strane nastavnog kadra tako i od učenika/ca, možda i značajniji problem sa kojim ćemo se morati boriti u narednom periodu.

Kao primjer pozitivnog učinka projekta, u sarajevskoj galeriji „Novi Hram“ predstavljena je izložba radova učenika i učenica „Srednje škole za tekstil i dizajn“ na temu govora mržnje, na kojoj su oni imali priliku pokazati na koji način su razumjeli problem kojim su se bavile radionice u proteklih mjesec dana.

„Mislim da bi bilo dobro da smo sa izložbom i mi držali predavanja u školama. Da pričamo više o diskriminaciji, jer je u našem društvu to jedna velika šala. Bilo bi mi drago da imam priliku reći svoje mišljenje i da stanem iza ovoga u šta vjerujem. U našoj školi tek u 3. razredu dobijamo predmete (sociologiju i demokratiju) u kojima učimo o ljudskim pravima, gdje možemo komentirati i voditi razgovore o ovim temama. Prije toga čak i na časovima odjeljenske zajednice se to nije nikada spominjalo, a i kada jeste bio bi to veoma kratak razgovor“, kazala je učenica Emela Šarić, učenica Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn.

Učenici/ce su pokazali kako se itekako može razmišljati drugačije o ovim temema, i vlastitim primjerom poručili/e da moramo raditi na popravljanju svijeta u kojem živimo. Izložba je bila odličan pokazatelj kako su predavanja i radionice za konačni rezultat imale određeni uspjeh, uprkos svim postojećim problemima koji su se javljali. Timur Hrustemović, učenik Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn je nakon izložbe istakao:

„Moj utisak je da trebamo shvatiti koliko govor mržnje može uticati na pojedinca ili određenu grupu ljudi. Kod pojedinca ili određene manjine stvara neku nesigurnost, dok se kod ljudi koji promatraju takav govor počinje stvarati mržnja prema onima koji su u ovom slučaju poniženi. Mi kao svjedoci ovog događaja trebamo iskoristiti priliku i zaustaviti mržnju. Govor mržnje zaustavit ćemo tako što ćemo ga prijaviti nadležnima. Na predavanjima sam naučio kako ne smijemo dopustiti da nas ponižavaju i da druge ponižavaju.“

Foto: Ivana Golijanin

Projekat je doprinio tome da učenici/ce steknu svijest o važnosti kritičkog mišljenja.

„Radionice su proširile moje vidike o ovoj temi. Moji drugovi/drugarice i ja smo na predavanjima saznali nove stvari o Holokaustu koje prije nismo znali. U školi smo nakon toga imali radionice na temu ljudskih prava pa smo znanje sa predavanja iskoristili na njima. Čini mi se da smo svi na njih došli sa određenom dozom ksenofobije, ali da se to na kraju sigurno promijenilo“, kazala je Andrea Vujović, učenica KŠC-a Opće-realne gimnazije.

Edukacije su pomogle da učenici/ce postanu svjesni potrebe da razumiju drugog i da mu ne pristupaju kroz segregacijske filtere.

„Predavači su nam tokom aktivnosti na zanimljiv način približili temu govora mržnje. Ja sam počela drugačije posmatrati ljude oko sebe, shvativši da njihovo etničko ili vjersko opredjeljenje nikako nije presudno za moj dojam o njima“, navodi Ana Vajzović, učenica KŠC-a Opće-realne gimnazije.

Obrazovanje ima veoma važnu ulogu u borbi protiv govora mržnje, i ono bi trebalo da bude ispred svih drugih sistema u borbi protiv te pošasti. Bosanskohercegovački sistem obrazovanja veoma je složen, te su potrebni dodatni napori da se pruži prikladno usmjeravanje i za nastavnike i učenike/ce. Svijest o opasnostima i posljedicama govora mržnje u Bosni i Hercegovini nije dovoljno razvijena, što ostavlja prostor za što hitnije djelovanje.

„Smatram da je važno ovakve radionice proširiti i na druge sarajevske škole, čak i u drugim, manjim gradovima. Učenici/ce koja žive u manjim mjestima su, nažalost, često uskraćeni za znanje o ovim temama, naročito o Holokaustu i mislim da je od velike važnosti da se radionice ove vrste prošire i na te škole“, ističe Dejan Garić, nastavnik povijesti u KŠC-u.

Edukacija o govoru mržnje i njegovoj prevenciji važna je instanca u borbi protiv podjela. Od egzistencijalne važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine jeste što hitnije upostavljanje modela obuke u obrazovanju koji će spriječiti širenje rasnih, vjerskih i svih drugih oblika isključivanja, jer je jedino na taj način moguće razmišljati o društvu koje njeguje elementarne ljudske vrijednosti.

Udruženje “La Benevolencija” korisnik je zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.

Ivana Golijanin
Autor/ica 9.3.2022. u 15:26