Bosanskohercegovačka ljetna škola ”Demitologizacija nacija i identiteta: Bosna u europskom srednjem vijeku”

Povezani članci

• Naša stranka: Napad u Zvorniku direktni udar na sigurnost Bosne i Hercegovine
• Marinko Čulić: Blues za Jugoslaviju
• Esad Bajtal: Ponavljanje ‘mirotvorstva’ devedesetih
• Promovisana knjiga PRIČA ZABORAVLJENIH LJETA autora Fuada Ruvića
• Kao što je činila kad je osnovana, Evropska unija i danas podupire žene u Evropi i diljem svijeta
• Academu387 organizirala ljetnu školu u programiranju za srednjoškolce

Moderno bosanskohercegovačko društvo razvilo je i brižljivo njeguje obilje mitova u gotovo svakom segmentu povezanom s pitanjima nacija i identiteta. Naročito inficiranim pokazalo se polje historijske nauke na kojem su mnogi samoprozvani ”stručnjaci” našli profitabilne nove mogućnosti. S ciljem da se upravo takve maliciozne tendencije identifikuju i raskrinkaju, TPO fondacija i Filozofski fakultet iz Zenice, uz vrijedni angažman Alise Mahmutović, Monje Šuta-Hibert i Zilke Spahić Šiljak organizovali su Ljetnu školu pod nazivom ”Demitologizacija nacija i identiteta: Bosna u europskom srednjem vijeku”. Budući je u fokusu ove ljetne škole bilo srednjovjekovno razdoblje bosanskohercegovačke prošlosti, odabir Jajca, posljednje prijestolnice Bosanskog kraljevstva, kao grada domaćina Škole, više je nego prigodno i simbolično. Jedna od osnovnih karakterstika ove Ljetne škole bila je njena internacionalnost: studenti, izlagači i gosti dolazili su iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Poljske, Italije i Austrije. Također, pored istaknutih imena bosanskohercegovačke naučne scene Dubravka Lovrenovića i Nenada Veličkovića, većina ostalih izlagača bili su naučnici mlađe generacije, doktori nauka ili doktoranti, koji u svojim istraživanjima, primjenom modernih naučnih metoda, uspješno odoljevaju mitologizaciji nauke. Na 6 tematski organiziranih panela održano je ukupno 25 predavanja koja ćemo pokušati da ukratko predstavimo.

Plenarno predavanje akademika Dubravka Lovrenovića ”Srednjovjekovna Bosna kao ideološko bojno polje” bilo je posvećeno ideološkoj mašineriji kojoj su bili izloženi vladari i stanovnici srednjovjekovne Bosne u periodu 12. – 15. stoljeća. Kampanja prikazivanja Bosne kao heretičke zemlje bila je pokrenuta od strane Ugarskog kraljevstva, preuzeta od brojnih susjednih političkih faktora i to uglavnom u vrijeme neprijateljstava s Bosnom, a posebno plodno tlo pronašla je na Rimskoj kuriji. Ideološki rat protiv Bosne trajao onoliko koliko i aspiracije Ugarske prema bosanskoj kruni i teritoriji, a sve zajedno je okončano 1415. godine kada su porazom u bitci na Lašvi konačno završena sva nadanja ugarskih vladara, a na scenu je stupio novi zvojevač, koji se nije bavio ideologijom, nego konkretnim osvajanjem, Osmansko carstvo. Prvi panel sadržavao je predavanja s temom nastanka mitova na području Bosne i Hercegovine, kao i njihovog simboličkog izražavanja.

Dubravko Lovrenović

Emir O. Filipović predavanjem ”Identitarne politike u BiH: zloupotreba srednjovjekovnih simbola” ukazao je na činjenicu kako je kod većine modernih država njegovanje srednjovjekovnog naslijeđa putem heraldičkih simbola sasvim uobičajena i normalna pojava, no također i na to da je u Bosni i taj segment jako ispolitiziran, budući da su heraldička obilježja Bosanske kraljevine bila intenzivno upotrebljavana tokom ratnog perioda ’92-’95, te time i danas izazivaju mješane reakcije kod sva tri konstitutivna naroda. Srđan Sušnica se u izlaganju ”Emancipatorne rekonstrukcije konficiranih pamćenja” osvrnuo na moderni medij raspirivanja mitova – grafite u urbanim sredinama Republike Srpske, dok je Dubravko Lovrenović ”Popularni mitovi i narativi srednjovjekovnog stvaranja nacija” govorio o nekim od najraširenijih mitova o srednjovjekovnoj Bosni, kao što su kroatizacija ili srbizacija bosanskog srednjovjekovlja, stvaranje mita o bogumilima itd.

Drugi panel bio je posvećen političko-diplomatskoj historiji srednjovjekovne Bosne. Osnovne karakteristike bosanskog srednjovjekovlja taksativno je prešao Dubravko Lovrenović u predavanju ”Politička historija Bosne: Bosanski treći (evropski) put. Bosanska banovina kao jedno od čvorišta mitoloških interpretacija – Kraljevstvo po milosti Božijoj: Crkva bosanska”, dok su Adis Zilić i Dženan Dautović izlaganjima ”Dubrovnik i Bosna” te ”Bosna i Rimska kurija” obradili diplomatske odnose bosanske srednjovjekovne države s najvažnijim susjedima Dubrovčanima, odnosno s papinstvom, kao jedinom paneuropskom institucijom tog vremena. Treći panel sastojao se od predavanja sličnog profila kao i prethodni. Dubravko Lovrenović i Enes Dedić u predavanjima ”Sveta kruna bosanska i sveta kruna ugarska” i ”Bosna i Despotovina: faktografija i ideologija na primjeru ključnih mitologema o srpskoj srednjovjekovnoj Bosni” govorili su o odnosima s još dva značajna faktora iz susjedstva, moćnim Ugarskim kraljevstvom, desetljećima najvećom opasnosti po Bosnu, te Srpskom despotovinom formiranom početkom 15. stoljeća. Dženan Dautović je obradio najvažnije istraživače koji su doprinijeli razvoju historijske nauke o Crkvi bosanskoj: ”Historiografija o Crkvi bosanskoj – od bogumilske da autokefalne crkve”, dok je Dubravko Lovrenović obradio značaj franjevačke misionarske akcije koja je započela u 14. stoljeću: ”Bosanska biskupija i franjevačka bosanska vikarija”. Panel 4 bio je posvećen pitanju identiteta. Dubravko Lovrenović je izlaganjem ”Identitet i konverzija u srednjovjekovnoj Bosni i dvostruki vjerski identiteti” govorio o srednjovjekovnim ljudima i njihovom odnosu prije svega s Crkvom bosanskom i franjevačkom misijom rekatolicizacije, dok je Emir O. Filipović govorio o identitetima današnjih stanovnika Bosne i Hercegovine, prvenstveno Bošnjaka, temeljenim na dešavanjima iz 1463. i osmanskim uništenjem Bosanskog kraljevstva.

Peti panel sadržavao je najveći broj predavanja i tematski je bio najraznolikiji. Mehmed Kardaš je govorio o leksičkim karakteristikama 30-ak rukopisa iz provinijencije bosanskih krstjana: ”Leksička proučavanja rukopisa Crkve bosanske”, Jovana Jokanović o modernoj zloupotrebi i prisvajanju medievalnog korpusa ”Nacionalizacija srednjovjekovnih bosanskih tekstova”. Budući je baš u toku odvijanja ove Ljetne škole stigla odlična vijest o primanju stećaka na listu zaštićene svjetske baštinee UNESCO-a, predavanja posvećena ovim nadgrobnim spomenicima postala su još aktualnija.

Dubravko Lovrenović je izložio dva predavanja: ”Epitafi – srednjovjekovna bosanska kultura smrti” i ”Stećci – od bogumilizacije do interkonfesionalnosti”, dok je u odsustvu autora pročitano izlaganje Adisa Fejzića ”Umjetnost klesanja stećaka”. Izlaganja Nenada Veličkovića ”Kako je Kulin ban diktirao na bosančici?” i ”Kako je Kameni spavač prešao Modru rijeku?” naizgled nisu imala mnogo poveznica s srednjim vijekom, no ona su slikovito govorila o opasnostima koje mitologizacija prošlosti donosi u proces obrazovanja i književne kritike.

Posljednji, šesti panel, posvećen je izučavanju uloge žena u prošlosti. Dženan Dautović je predavanjem ”Žene u srednjovjekovnoj Bosni” govorio o najvažnijim ženskim ličnostima srednjovjekovnog perioda, kao i ulozi žena u svakodnevnom životu, te najvažnijim istraživačicama bosanskog srednjovjekovlja, dok je Srđan Sušnica u predavanju ”Konstrukcija ženskosti: od emancipatorki do srednjovjekovnih mučenica” govorio o promjeni položaja žena u suvremenom bosanskohercegovačkom društvu tokom XX i prvih decenija XXI stoljeća. Edisa Gazetić je u svom izlaganju ”Ženska historija i patrijarhalna histerija: nevidljivi ženski doprinosi kulturi i civilizaciji” dodatno naglasila ulogu i značaj žena u historiji, s naglaskom na srednjovjekovnu prošlost Bosne i Hercegovine.

Pored teoretskog dijela, ova Ljetna škola je sadržavala i terensku nastavu. Studenti i izlagači obišli su historijske znamenitosti Jajca, zatim franjevačku crkvu u Jajcu gdje ih je ugostio i prigodnim predavanjem počastio fra Drago Bojić, te Dom AVNOJ-a u kojem je o Avnojevskim osnovama Jugoslavije govorio Milivoj Bešlin. Posljednjeg dana Škole obavljena je posjeta Prijedora i Banja Luke, odnosno lokacije logora Trnopolje, masovne grobnice Tomašica i ratnih dešavanja u Banja Luci, gdje je Srđan Sušnica na očitim primjerima pokazao ”Posljedice politizacije srednjovjekovnih mitova”. Osnovni zadatak ove Ljetne škole, poticaj studenata na samostalno razmišljanje i kritički odnos prema fabriciranju mitova koje proizvode vladajuće ideologije, dobit će veliki zamah kada ovdje održana predavanja dobiju svoj pisani oblik i tako postanu dostupna mnogo širem auditoriju.

Dženan Dautović