ČITAV TEATAR U FICKOVOJ TAŠNI

Povezani članci

• KNJIGA TEATROLOŠKIH PORTRETA
• Kathryn Bolkovac nominovana za Nobelovu nagradu zbog pisanja o trgovini ljudima u BiH
• OSIJEČKA PROMOCIJA KNJIGA BROZOVE I JAKIĆA
• Amir Brka: VOJINA POSMRTNA PJESMA
• Zašto je Borges mrzio fudbal
• Bisage pune francuskog

Kontinuitet trajanja bh. teatra u cjelini, a posebno sarajevskih kazališnih kuća, treba zahvaliti nekadašnjem Festivalu malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije, koji je putem angažmana dvojice redatelja, Jurislava Korenića i Josipa Lešića, preko Dramskog studija, odgojio generacije prvih u Bosni i Hercegovini školovanih glumaca.

Većina tadašnjih polaznika Dramskog studija nastavila je školovanje na Odsjeku za opću književnost i teatrologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, odnosno njegove studijske grupe: gluma! U Dramskom studiju predavali su Jurislav Korenić, Josip Lešić, Katarina Dorić, Aleksandar Đuverović, Olivera Kostić, Miroslav Avram, Stefana Kaneva.

Pamtim eru direktorovanja Festivalom malih i eksperimentalnih scena i Dramskim studijem od strane prof dr Josipa Lešića, te generaciju glumica i glumaca, među kojima su bili Dragan Jovičić, Nada Đurevska, Jasna Ornela Bery, Tahir Nikšić.

Sve se tada u Kamernom teatru 55, koji je svoje prostore ustupao za rad i kompletne aktivnosti Dramskog studija odvijalo besprijekorno, što je omogućilo izlaženje iz procesa školovanja kompletnih personalnosti, a ne tek i samo zanatski kvalificiranih glumica i glumaca.

Tako će stajati u zvaničnim analima, ali malo tko će saznati za ljude koji su praktično bili nevidljivi u cijelom tom procesu, a bitno su doprinosili uspješnosti toga djelanja. Uz osoblje Kamernog teatra 55, koje je bilo stalno na usluzi ovom prvom u potpunosti organiziranom glumačkom učilištu u sarajevskom međuraću treba pomenuti čovjeka koji je obavljao veliki spektar poslova, a nikada i nigdje to nije zabilježeno, još i manje javno obznanjeno. Njegovo ime je Ficko Kalman, formalno bio je sekretarom Dramskog studija i samog Festivala, a ustvari  je bio Katica za sve, čovjek koji je skrbio o svim dijelovima nastavnog procesa, ali i o organizaciji, financijama, manje-više svemu što na drugim učilištima obavljaju čitavi timovi suradnika.

Kalman, kojem nije bilo teško uskočiti i u pojedine uloge u nekim predstavama sarajevskih teatara, bio je od glave do pete vojnik teatra, zaljubljenik i njegov strasnik. Mnogi od nas voljeli smo kazati da je u tašni gospodina Ficka Kalmana i teatar i festival i studio.

Takvi ljudi danas, jednostavno, više ne postoje. U vremenu isključive komercijalizacije i trijumfa njegovog veličanstva Novca za njih nema mjesta.

Oni pripadaju drugom vremenu.

E, da danas imamo jednog Ficka Kalmana gdje bi nam kraj bio…