„Dobri ljudi u vremenu zla“ na novoj sceni u Mostaru

Zlatko Serdrević
Autor 11.3.2017. u 14:11

Izdvajamo

  • Moja knjiga od sada živi na drugi način, kroz tetar i dopire do publike koja možda nikad nije pročitala ili možda ne bi pročitala kniigu. Njena dokumentarnost važna jer je tema univerzalna i vanvremenska i mislim da će ova predstava živjeti dugo i da će imati buran život

Povezani članci

„Dobri ljudi u vremenu zla“ na novoj sceni u Mostaru

O nemoći pokušaja da se unište vijekovno njegovane i izgrađivane vrijednosti zajedničkog i harmoničnog života na našim prostorima

Predstava je, u današnje nevrijeme, zbog svoje gotovo bajkovite sadržajnosti ostavila snažan utisak na brojnu publiku otkrivajući jedan ogroman prostor za nadu i vjerovanje da sve nije izgubljeno te da se krug zaštitnika ljudskih vrijednosti sve više pokazuje u svom punom fluksu.

Piše: Zlatko Serdarević

Da li je po srijedi slučaj ili ne, ali izvođenjem predastave „Dobri ljudi u vrememenu zla“, rađene po knjizi Svetlane Broz, koju je za scenu adaptirao mag bosanskohercegovačkog savremenog teatra Gradimir Gojer, Mostar je dobio još jednu kamernu scenu. Istina nije riječ o klasičnoj dakle profesionlanoj sceni, ali kongresna dvorana hotela Bristol, u potpunosti je ispunila sve zahtijeve koje je režiser postavio. Gojer je kao nezaobilazno ime i korifej bosanskohercegovačkog teatra, ali u isto vrijeme on je jedina ličnost u toj sferi kulturnog poslanja koja povezuje prostore nekadašnje države i ne dozvoljava da zamre međusobna komunikacija između teatrskih kuća. Takva ličnost ima puni afinitet prema ovakvim tekstovima koji odišu kosmopolitizmom i hramonijom ljudskih vrijednosti. Kad govorimo o ovoj predstavi treba posebno  istaći ciljani raspored publike u čijem centru se odvijala veoma zanimljiva, emotivna, potresna i ubjedljiva predstava, tako da je uspostavljena neophodna fizička ali u isto vrijeme i emotivna komunikacija sa gledalištem.

dl5

Knjiga Svetlane Broz pisana je sa osnovnom intencijom da se konačno, u poplavi mržnje, animoziteta, neprekidnog nacionalističkog i ostrašćenog govora u medijima kroz niz sudbina autentičnih likova, pokaže kako postoje primjeri nezgaslih ljudskih vrijednosti koje čine kohezioni faktor među svim narodima a čiji su se odbljesci emanirali u vremenu najvećih iskušenja u ratnom kataklizmičnom vremenu. Najbolji refleks na takav tekst pokazuje se kroz činjenicu da je knjiga prevedena na osam svjestkih jezika. Dakle, takva knjiga je inspirativno djelovala na Gradimira Gojera, duhovnu vertikalu ovih prostora, iz čije radionice je izašla ova predstava i po svemu sudeći očekuje je dugo trajanje na scenama regiona. Gojer je tekst adaptirao, dao muzička i likovna riješenja i konačno sve zaokružio sopstvenom režijom, svjestan da njegovo ogromno iskustvo može podnijeti teret svih tih zahtijeva jednog solidnog scenskog uprizorenja.

dl2

Likovno riješenje ostvario je na originalan način time što je u središte stavio okrenuto biciklo sa dvojakom metaforom. Vijeme je dakle stalo, točak se ne okreće, a s druge strane ono govori da je ratna katalizma prekinula vlasnika u popravljanju. Oko bicikla su vojne uniforme – asocijacije na sveprisutni rat. Minimalistički koncept scenskog prostora, nije samo odraz skromnog prtljaga ove teatraske družine, nego je ciljano fokus stavljen na likove na njihove dijaloge – na riječ i emociju. Gojer je imao složen zadatak jer trebalo je ostvariti inscenaciju na osnovu proznog teksta.

Prozu postaviti na pozornicu je iznimno teško. Pogotovo prozu dokumentarnog karaktera. Ja sam se poslužio sa dvije varijante.  Jedna  je stilizacija a druga je korištenje poetskog materijala  kao štafaže za ono što je temeljni tekst koji je Svetlana Broz zabilježila kod niza ljudi koji su pomagali ljudima druge nacije, izjavio je Gradimir Gojer.

dl1

Ova predstava praktično je otvorila novi žanrovski prostor u bh. teatar jer je potvrdila mogućnosti adaptacije dokumentarne proze za scensku postavku.

Zanimljivo je da se dokumentarna proza može tako  sjajno i savršeno prenijeti u scenskom obliku. To je postignuto zahvaljujući odličnom i talentovanom Gojeru koji jer uspio da napravi odličnu adaptaciju i sjajnu režiju. Dokumentarni teatar  je na ovim prostorima rijetkost i on se tek začinje tako da je  meni posebno drago što moja knjiga Dobri ljudi u vremenu zla na naše prostore donosi tu novinu, tu mogućnost da se i  ono što je sačuvano u opisanom obliku kao dokument može odigrati i plijeniti pažnju publike, kazala je Svetlana Broz potvrđujući da ovakvih tekstova nikad nije dovoljno.

dl3

Autorica teksta, u kome ljudska dobrota, humanizam, osjećaj za pomaganjem ugroženima, solidarnost i poštivanje različitosti,  ovom predstavom je produžila život knjizi i ujedno proširila krug ličnosti koji će doći s njom u kontakt.

Moja knjiga od sada živi na drugi način,  kroz tetar i dopire do publike koja možda nikad nije pročitala ili možda ne bi pročitala kniigu. Njena dokumentarnost važna jer je tema univerzalna i vanvremenska i mislim da će ova predstava živjeti dugo i da će imati buran život, akcentirala je Svetlana Broz.

Kroz sudbinu likova postajemo svjedoci najuzvišenijih ljudskih moralnih vrijednosti koje nisu poljuljane ni pred najvećim izazovima.

dlj4

Irena Mulamuhić, Jasna Bery, Aida Bukva, Mirza Mušija i Slaven Vidak su ubjedljivo tumačili likove koji su branili ugrožene ostajući dosljedni svojim moralnim nazorima. Pred publikom iskrsavaju likovi čije sudbine zavise samo od drugih i drugačijih i tu je u suštini akcenat. U tom grotlu ostrašćenih nacionalizama i prebrojavanja pojavljuju se plemeniti ljudi kojima takva rezonovanja nisu prihvatljiva. Oni su antipodi takvih mračnih nakana i čine sve da dokažu kako je neuništiv duh humaniteta i čovjekoljublja. Predstava je, u današnje nevrijeme, zbog svoje gotovo bajkovite sadržajnosti ostavila snažan utisak na brojnu publiku otkrivajući jedan ogroman prostor za nadu i vjerovanje da sve nije izgubljeno te da se krug zaštitnika ljudskih vrijednosti sve više pokazuje u svom punom fluksu.

Zlatko Serdrević
Autor 11.3.2017. u 14:11

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija