Dodjela nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost 2014. godine

tačno.net
Autor 27.2.2014. u 09:25

Dodjela nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost 2014. godine

Nevladina organizacija GARIWO, u četvrtak, 6. marta, na Evropski dan sjećanja na pravednike, organizuje sedmu svečanu Akademiju dodjele Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti. Akademija će biti održana u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, Branilaca Sarajeva 24, s početkom u 12 sati.

Ovogodišnji laureati Nagrade Duško Kondor za građansku hrabrost su: Vlado Trifunović (Srbija), Milan Levar (Hrvatska) – Nagrada mu se dodjeljuje posthumno, Asmir Fatkić (BiH) i Višnja Marilović (BiH).

Nagradu Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti dobio je Milan Popović (Crna Gora).

Osim dodjele Nagrada, prisutni će o svako laureatu vidjeti petominutni dokumentarni film. Filmovi su nastali u produkciji NVO GARIWO.

Također, prisutni će moći uživati u nastupu Irine Kapetanović, hora Proleter, govorenju poezije Mikija Trifunova te u kompoziciji Entr’acte, autora Jacques Iberta u izvedbi Valentine Dimitrijević (flauta) i Enesa Ibričevića (gitara).

Ulaz na ceremoniju je slobodan.

NVO GARIWO ustanovila je 2007. Nagradu Duško Kondor za građansku hrabrost i Nagradu Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti, čiji je cilj odavanje priznanja onima koji su svojim ličnim zalaganjem iskazali građansku hrabrost ili doprinijeli njenoj afirmaciji.

Komisija je prilikom odabira laureata primjenjivala i dva osnovna kriterija predviđena za pravednike: da su pojedinac ili grupa nešto značajno rizikovali prilikom iskazivanja građanske hrabrosti i da nisu tražili niti primili materijalnu ili bilo kakvu drugu naknadu za učinjeno.

Na osnovu pristiglih prijedloga za 2014. godinu Komisija je odabrala sljedeće laureate: 

Obrazloženje međunarodne Komisije za dodjelu nagrada

DUŠKO KONDOR ZA GRAĐANSKU HRABROST
i DUŠKO KONDOR ZA AFIRMACIJU GRAĐANSKE HRABROSTI

za 2014. 

Milan Levar, Gospić, Hrvatska – za građansku hrabrost – posthumno 

Milan Levar rođen je u Gospiću, Hrvatska, 1954. godine. Po struci je bio automehaničar, a u ratu je postao i oficir Hrvatske vojske. Ubijen je podmetnutom bombom u dvorištu svoje automehaničarske radionice u Gospiću, 28. 8. 2000.

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodjeljuje se Milanu Levaru iz Gospića, posthumno, zato što je, svjesno rizikujući i žrtvujući život, iskazao građansku hrabrost, tako što je:

  • U ratu odbijao da izvrši naredbe suprotne općeljudskim vrijednostima i njegovim ličnim, visokim moralnim ubjeđenjima.
  • 1997. svjedočio pred sudom u Haagu o ratnim zločinima Hrvatske vojske nad civilima uglavnom srpske nacionalnosti u Gospiću.
  • Kao zaštićeni svjedok suda u Haagu odbio promjenu identiteta i mogućnost da napusti Gospić.
  • Dostojanstveno podnosio sve prijetnje smrću upućene njemu i članovima njegove porodice zbog njegove borbe za istinu.
  • 28. 8. 2000. ubijen podmetnutom bombom u dvorištu svoje automehaničarske radionice u Gospiću.
  • I u svojoj smrti prisutan te stalno pokazuje koliko još uvijek Hrvatska nije u stanju da se adekvatno suoči sa svojom ratnom prošlošću jer ni dan-danas njegove ubice nisu pronađene.

 Vlado Trifunović, Srbija – za građansku hrabrost

Vlado Trifunović rođen je 1938. u selu Rakeljić u opštini Prijedor (BiH). Radni vijek proveo je u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) gdje je stekao čin generala. Njegovo posljednje namještenje bila je pozicija komandanta garnizona JNA u Varaždinu (Hrvatska). Autor je tri knjige: Moja borba za istinu, Buđenje savesti – u borbi za istinu i pravnu državu i Neću milost.

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodjeljuje se Vladi Trifunoviću iz Beograda,  zato što je, iako svjestan rizika kojima se izlaže, iskazivao građansku hrabrost, tako što je:

  • Odbio da sa svojim vojnicima učestvuje u ratnim operacijama u Hrvatskoj.
  • 22. 9. 1991. predao Hrvatskoj vojsci kasarnu u Varaždinu prethodno naredivši da se oružje u kasarni onesposobi.
  • Uspio izvesti na sigurnu teritoriju 220 vojnika i 60 oficira.
  • Zbog svog čina u Srbiji, koja je bila u sastavu Savezne republike Jugoslavije, osuđen za izdaju, a u Hrvatskoj za ratni zločin. Za sebe je tim povodom rekao: „Ja sam jedini general kojega je Hrvatska osudila za ratni zločin, a Jugoslavija zato što nisam počinio ratni zločin.“
  • Ostao dosljedan svom činu i svakodnevno se borio i bori se da sa sebe skine etiketu „izdajnika i zločinca“. O tome kaže: „Moja prva misao bi ponovo bila da spasavam ljude kojima ja komandujem.“
  • U Srbiji se uspio izboriti za pravdu te je Vrhovni sud Srbije 2010. godine ukinuo presudu njemu i grupi njegovih oficira. Bori se da nadležne instance u Hrvatskoj učine isto.
  • U cjelini ispunio majčin amanet: „Majka me zaklela, kada sam završio vojne škole, da nikoga u crno ne zavijem.“

Asmir Fatkić, Bihać, BiH – za građansku hrabrost 

Asmir Fatkić, rođen 1968. godine u Velikoj Gati, kod Bihaća. Po profesiji je imam, hatib i muallim. Radio u IZ oko dvadeset godina u toku kojih je bio na odgovornim dužnostima: sekretar UI Bihać 1995-1998; član IO Medžlisa IZ Bihać 1998 – 2002; predsjednik Udruženja ilmijje Bihać 2002-2006; predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Bihać 2007 – 2008. Nepravedno je razriješen te dužnosti 2008. Suprug je i otac troje maloljetne djece.

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodjeljuje se Asmiru Fatkiću iz Klokota kod Bihaća, zato što je, iako svjestan rizika kojima se izlaže, iskazao građansku hrabrost tako što je:

  • Kao predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ u Bihaću, 2007. po odluci IO Medžlisa IZ-e Bihać, kao odgovorna i ovlaštena osoba podnio krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu protiv članova IZ koji su u prethodnom periodu izvršili razne zloupotrebe položaja i krađu novca IZ.
  • Kao odgovoran građanin digao glas protiv krađe, prevara, zloupotreba i kriminala i bio kažnjen  tako što mu je Disiplinska komisija Rijaseta IZ nezakonito dala otkaz „zbog istupa u javnim medijima“, sa obrazloženjem da „nije smio podnositi krivične prijave koje su prouzrokovale niz problema i negativan publicitet IZ“.
  • Jedini u istoriji IZ koji je digao svoj glas protiv kriminala u IZ i nije poslušao preporuku tadašnjih vjerskih i političkih moćnika da povuče krivične prijave.
  • Zbog svog pravednog čina pet puta napadan u službi, a policija u kojoj je bilo korumpiranih nije ga željela zaštititi.
  • Preživio i pokušaj ubistva u službi, nakon čega je, zbog stresa i traume, liječen u bolnici.
  • Ostao nepokolebljiv u borbi za pravdu i na insistiranje svojih džematlija ostao njihov imam, hatib i muallim, iako nije zvanično zaposlen, te ne prima platu niti ima osiguranje i penzioni staž.
  • Ostao istrajan i usamljen u borbi za istinu jer nema pravnu zaštitu nadležnih državnih organa u zaštiti svog građanskog i radnog prava.
  • Vjerske predstavnike suočio sa njima samima i onim što bi trebali da budu. Rekao je: „Ja sam se sa svojom ahmedijom čestito školovao da budem častan čovjek, i moram biti časniji od svjetovnih lica. Poručujem svim imamima i svim građanima da se niko ne smije miriti sa kriminalom u svojoj sredini.“

 Višnja Marilović, Sarajevo, BiH – za građansku hrabrost 

 Višnja Marilović rođena je 1970. godine u Sarajevu (BiH). Samohrana je majka dvoje djece. Bila je dugogodišnja uposlenica u sektoru za ekonomsko-finansijske poslove Javne ustanove „Centar Skenderija“ (JU „Centar Skenderija“) a sada je direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača.

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodjeljuje se Višnji Marilović  iz Sarajeva zato što je, iako svjesna rizika kojima se izlaže, iskazala građansku hrabrost tako što je:

  • Prijavila niz nepravilnosti u poslovanju JU „Centar Skenderija“ gdje je radila, uključujući i korupciju u samom vrhu preduzeća.
  • Dobila otkaz zbog svog čina i bila suočena s nizom neugodnosti uključujući i prijetnje smrću upućene njoj i njenoj djeci.
  • Jedno vrijeme živjela pod policijskom zaštitom zbog prijetnji koje su joj upućivane.
  • Ostala uporna u svojoj borbi i nakon otkaza postala direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača i počela borbu za zakonsku zaštitu ljudi sličnih njoj.

Milan Popović, Podgorica, Crna Gora – za afirmaciju građanske hrabrosti

Milan Popović rođen je 1955. godine u Andrijevici (Crna Gora). U profesionalnom smislu ostvario se kao naučni radnik. Redovni je profesor na Pravnom i Politikološkom fakultetu u Podgorici a saradnik je brojnih naučnih ustanova, medija i nevladinih organizacija u Crnoj Gori i van nje. Autor je brojnih knjiga, naučnih radova i novinskih tekstova.

Nagrada Duško Kondor za afirmaciju građanske hraborsti dodjeljuje se Milanu Popoviću

iz Podgorice, Crna Gora, zato što je, iako svjestan rizika kojima se izlaže, afirmisao građansku hrabrost u dugom periodu, od  početka devedesetih, tako što je:

  • 1991. istupao na antiratnom mitingu u Titotgradu (sadašnja Podgorica) dok se uveliko spremao napad na Dubrovnik.
  • Tokom rata otvoreno se suprotstavljao crnogorskoj ratnoj politici i njenom služenju projektu velike Srbije.
  • Bio jedan od najglasnijih zagovornika nezavisne Crne Gore nakon čijeg se osamostaljenja suprotstavio njenoj kriminogenoj vlasti i svim vidovima nasilja koje je provodio crnogorski režim.
  • Zajedno sa Esadom Kočanom i Kočom Pavlovićem podnio krivičnu prijavu protiv premijera, vrhovne državne tužiteljice i ostalih iz državnog vrha, najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992.
  • Ustao u odbranu Slobodana Pejovića, policijskog inspektora, koji je godinama svjedočio o zločinu deportacija, zbog čega je krenula hajka na njega.
  • 2007. istupio iz članstva Internacionalne lige humanista zbog njihove odluke da Milu Đukanoviću i Svetozaru Maroviću dodijele svoja najviša humanistička priznanja.
  • Inspirisan dramom koju je 1994. godine preživio slijepi Ibrahim Čikić, kojeg je vlast optužila da priprema diverzantske akcije te zvjerski nedužnog mučila, napisao roman Ibrahim, potresnu priču o zlu, čovjeku i nadi.
  • Od 1991. do danas pretrpio niz uznemiravanja uključujući i prijetnje smrću, a u svojoj borbi nije poklekao.

tačno.net
Autor 27.2.2014. u 09:25

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija