GEORGIJ PARO I KRLEŽIN CIKLUS LEGENDI

Gradimir Gojer
Autor 31.7.2019. u 14:13

GEORGIJ PARO I KRLEŽIN CIKLUS LEGENDI

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Tvoračka veza između Miroslava Krleže i Georgija Para decenijama je kontinuirana, plodotvorna i bitno posljedična po hrvatski i južnoslavenski teatar uopće.

I poslije zemnog nestanka ove dvojice istinskih hrastova književnosti i teatra, njihovi neizbrisivi, blistavi rezultati aktivna su činjenica i evidentna komparativna prednost hrvatskog teatra u njegovom kontekstiranju u povijest europske kazališne umjetnosti dvadesetog i dvadeset prvoga stoljeća.

Interesantna je činjenica da je Georgij Paro, koji je svoju redateljsku imaginaciju i golemo znanje posvetio režijama ne samo dramskog dijela Krležinog opusa, nego i više nego uspjelim dramatizacijama i adaptacijama proza velikog pisca, posljednje redateljsko ostvarenje imao upravo posvećujući se prvoj napisanoj Krležinoj drami Legenda, u okviru Krleži posvećenih teatarskih svetkovina, upravo na njegovom Gvozdu, koji moderira i umjetnički oblikuje Goran Matović.

Činjenica je da je, uz neke druge hrvatske redatelje (Međimorac, Brezovac, Bogdan Jerković, Tomislav Durbešić…) Paro možda najsuštinskije uticao da dramski tekstovi iz ciklusa Legende skoro potpuno preobraze logiku hrvatskog teatra koncem dvadesetog stoljeća.

Taj stvaralački doprinos naročito je bio ispoljen u umjetničkim sezonama, kada ovaj istaknuti postgavelijanac osmišljava i umjetnički rukovodi Dramskim programom dubrovačkog ljetnjeg festivala, odnosno Dubrovačkih ljetnjih igara. Tada će Paro uz Brehtovog Eduarda II napraviti dvije režije, u svakom slučaju za pamćenje, obje prema Krležinim djelima. Najprije Areteja u ambijentalno složenoj postavci na tvrđavi Bokar, a potom vizualizaciju Krležinog Kristofora Kolumba.

Prvi put u povijesti ovog festivala, ali zasigurno i prvi put na južnoslavenskim prostorima jedna se kazališna storija odigravala dok je lađa sa gledateljima i glumačkim ansamblom plovila dubrovačkim akvatorijem od Grada do otočića Lokrum.

Ova će izvedba Krležine Legende vezane za simboliku otkrivanja Novog Svijeta i tragičke zablude admirala Kristofora Kolumba ostati upamćena po odličnoj igri glumačkog ansambla na čelu sa najsugestivnijom personom ovoga Parovog teatarskog pothvata, sjajnim Božidarom Bobanom. Ovakav pothvat, hrabar u zamisli, da ne govorimo o realizaciji, mogao je napraviti samo Georgij Paro, jer pokrenuti umjetnički i organizacijski ovakav mehanizam, okupiti konstruktore moderne replike broda Santa Marija, brojni glumački ansambl – sjećam se jarke kreacije pokojnog Darka Ćurde (!), uglednog kompozitora Pere Gotovca, glazbenike Ivicu Mlinarca i Ibricu Jusića…, mogao je redatelj, imaginator i animator kojem se duboko i istinski vjeruje!

Vožnja sa dramskom radnjom, prologom i epilogom donijela je stanoviti, do tada neviđen dramski ugođaj, a gledateljstvo je u ovoj polifoniji moćne dramske Krležine parabole o Admiralu, u ljeskanju i odsjaju morskog plavetnila i dubrovačkog nebeskog zvjezdarija, doživljavalo višestruku katarzičnost.

Posljednju svoju posvetu Krležinom djelu Georgij Paro, iz golemog respekta prema prvoj Krležinoj drami Legenda nije redateljski potpisao, već je to učinio nekom vrstom supotpisa sa ansamblom predstave (inače, vjerojatno po godinama najmlađi ansambl sa kojim je u bogatoj karijeri Paro radio!!!), što ovom kazališnom strasniku nije bilo prvi puta. Sjećam se supotpisa za Mihalićevu Grbavicu: Georgij Paro i kolektiv!!!

Treba konstatirati da je poglavito režijom Kristofora Kolumba Paro otvorio novu stranicu ambijentalnog teatra na Dubrovačkim ljetnim igrama, ali i učvrstio položaj dramatike Legendi kao bitne sastavnice ukupnog dramatskog monumenta Miroslava Krleže!

Gradimir Gojer
Autor 31.7.2019. u 14:13

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija