HODŽIĆEVA APOKALIPSA 1 I APOKALIPSA 2 U SARAJEVSKOJ VIJEĆNICI

Gradimir Gojer
Autor 13.12.2017. u 12:17

HODŽIĆEVA APOKALIPSA 1 I APOKALIPSA 2 U SARAJEVSKOJ VIJEĆNICI

Foto: N1

Izložba „Apokalipsa“ u sarajevskoj Vijećnici, autor Džeko Hodžić

Na svoj šezdeset sedmi rođendan sarajevski slikar Džeko Hodžić priredio je likovno događanje izloživši svoju likovnu fantazmagoriju Apokalipsa. Stvaralački akcenat dometnuo je izloživši i instalaciju Od Aleksandrijske biblioteke do Vijećnice.

Ova Hodžićeva izložba pokazala je tri komponente njegovoga stvaralačkog vjeruju: obzirom da živimo u predapokaliptičnom dobu, slikajući dubinske slojeve svoga opserviranja kraja civilizacije i ljudskosti u svakom smislu, kroz spuštanje u Limb. On to čini gotovo dokumentarno pokazujući naša današnja osjećanja sveopće bespomoćnosti kroz osobni imaginacijski vizir. Kako vrijeme neumoljivo odmiče Hodžićeva Apokalipsa sve je bliža dokumentu o našem beznađu.

Druga, pak, komponenta ovog likovnog događaja je njena kontekstualizacija u prostor i današnje vrijeme, te njen psihološki udar na posjetitelja i njegov duhovni integritet.

Dio izložbe Od Aleksandrijske biblioteke do vjećnice podsjetio je na tragičnu i svevremenu pogubnost lomača za knjige, kao i na devastaciju sarajevske Vjećnice koju su fašisti spalili tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Hodžićeva instalacija ovovremeni je likovno duboko osvješten, ali i iznimno likovno decentan krik između ostalog i zbog toga što knjige više ne stanuju u svome, po mnogo čemu, prirodnom staništu -Sarajevskoj vijećnici?!

Uistinu su rijetke izložbe, a kamoli tek jedna slika, temeljem kojih nastaje čitava jedna knjiga. Hodžić je ispoljio  i literarni rafinman pri komponiranju knjige kritičko-analitičkih tekstova,  ali i poetskih tekstova potaknutih i inspiriranih njegovim triptihom Apokalipsa.

Čak trideset četiri autora, među kojima književnici, likovni kritičari, slikari dali su na listinama ove knjige, uzorno otisnute u grafičkoj kući Planjax iz Tešnja, svoj doprinos čitanju ovoga kompleksnog umjetničkog akta…

Otvaranje izložbe u Vijećnici poslužilo je da se promovira i ova knjiga, a promovirali su je Faruk Dizdarević, Vojislav Vujanović, Ismet Dizdarević i Gradimir Gojer.

Ova izložba mora biti promatrana u ključu postmodernističnih čitanja svega tragičnog što nam je dvadeseto stoljeće ostavilo u kolektivno i osobna nasljeđa, kao svojevrsni talog povijesti.

Gradimir Gojer
Autor 13.12.2017. u 12:17

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija