Ibrahim Spahić: Potrebno je da se Sajam knjige u Sarajevu proglasi manifestacijom od posebnog društvenog interesa

Izdvajamo

• Sa obzirom da se bh. izdavaštvo već godinama nalazi u nepovoljnoj situaciji, gdje se izdavači, prije svega, bore sa problemom finansiranja Spahić je naglasio da je u kulturnoj strategiji BiH davno definisao poziciju knjige u bosanskohercegovačkom društvu bez Ministarstva kulture, nauke i obrazovanja te da je nužno u zemlji formirati Agenciju za knjigu.

Povezani članci

• Koprodukcijska suradnja HNK Mostar i SARTR-a
• Drugi AJB DOC završava filmom ‘Kuća male zvijezde’
• Mostarke – OTPOR U ŽICAMA
• Bill Clinton: BiH je vječna
• Kurspahić: Naličja dvodnevne ostavke
• Gobleni

Foto: startbih.ba

“Često se kaže da je Bosna zemlja knjige. Na svim sajmovima u svijetu dolaze različite generacije ljubitelja knjige. Isto tako i mladi svih uzrasta i nivoa obrazovanja i to je odlično. U vrijeme IT tehnologija i modernih komunikacija divno je da postoji interes za knjigom. Treba reći da ovo nije samo sajam književnosti već obuhvata sveukupno stvaralaštvo autora. Knjiga je temelj ne samo obrazovanja već i njegove nužne i suštinske reforme. Mladi često imaju bolja saznanja o svijetu u kojem žive od nastavnog programa koji obično kasni za svim vrstama promjena, od klimatskih do vrijednosnih.”

Razgovarala: Elmedina Šabanović

Ovogodišnji Internacionalni sarajevski sajam knjige i učila, 33. po redu, svoja vrata otvara 20. aprila u dvorani Mirza Delibašić u Sarajevu. Pod motom “Moć knjige” ove godine će se tokom sajamskih dana u “Bosanskoj kući” predstaviti 85 autora i autorica, 36 izdavačkih kuća i organizatora izložbi sa oko 115 djela u okviru 65 promocija. Izdavači i autori/ce dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Turske, Saudijske Arabije, Švedske, Danske, Norveške, SAD-a, Irana i Njemačke. Sajam će trajati do 25. aprila, a tokom Sajma bit će obilježen i Svjetski dan knjige i autorskih prava 23. aprila.

Povodom otvaranja 33. Internacionalnog sajma knjige i učila razgovarali smo sa predsjednikom Programskog savjeta Sajma Ibrahimom Spahićem. Sa Spahićem smo, između ostalog, govorili o predstojećem Sajmu, problemima sa kojima se suočava bh. izdavaštvo, sve većom pojavom plagijatizma, ali i o mnogim drugim temama.

Govoreći o ovogodišnjem Sajmu knjige i učila te o njegovoj važnosti za bh. društvo Spahić je kazao kako je Sajam otvorena knjiga i da su svi pozvani da učestvuju te da su ove godine učešće uzeli kao počasni gosti biblioteke i institucije koje su posvećene svojoj misiji čuvanja knjiga kao najveće baštine naše civilizacije.

“Često se kaže da je Bosna zemlja knjige. Na svim sajmovima u svijetu dolaze različite generacije ljubitelja knjige. Isto tako i mladi svih uzrasta i nivoa obrazovanja i to je odlično. U vrijeme IT tehnologija i modernih komunikacija divno je da postoji interes za knjigom. Treba reći da ovo nije samo sajam književnosti već obuhvata sveukupno stvaralaštvo autora (obrazovanje, nauka, umjetnost, arhitektura, životna sredina i sve druge vrste izdavaštva, npr. e-izdavaštvo, produkcije filmova i videa, muzička produkcija, turističke i povijesne mape). Knjiga je temelj ne samo obrazovanja već i njegove nužne i suštinske reforme. Mladi često imaju bolja saznanja o svijetu u kojem žive od nastavnog programa koji obično kasni za svim vrstama promjena, od klimatskih do vrijednosnih”, istakao je Spahić.

Pored sajma u Sarajevu, Spahić napominje kako u BiH ima tradicionalno više različitih sajmova (u Banja Luci, Mostaru, Tuzli i drugim gradovima), jednog ili više organizovanih izdavača ili u sklopu nekih kulturnih manifestacija, na trgovima u različitim gradovima, te kulturnim centrima i izdavačkim kućama, ali da je to sve na granici pojedinačnih napora da se održi pozicija struke i knjige.

“Simbolički rečeno svi imaju šansu za svoj Izraz i Dijalog. Sreća je da imamo i časopise Izraz (Pen), Dijalog (ANUBIH) svakako i Život (Društvo pisaca), ali već dugo nemamo odgovarajući prostor u javnosti za knjigu i autore. Sve je na granici pojedinačnih napora da se održi, kakva takva, pozicija struke i knjige. Na našem Sajmu svi učestvuju u skladu sa svojom izdavačkom politikom, od autora do izdavača, koji se, svako na svoj način, bavi izdavanjem knjiga. Obrazovne, naučne, kulturne institucije i biblioteke, medijske kuće, zdravstvene, sportske, humanitarne i muzejske institucije. Samo u NUBBiH registrovan je nevjerovatan broj izdavača”, navodi on.

Ove godine će se tokom sajamskih dana predstaviti 85 autora i autorica, 36 izdavačkih kuća i organizatora izložbi sa oko 115 djela u okviru 65 promocija što je znatno više učesnika nego prije pandemija.

“To je dobro i za njih i za autore i čitaoce. Posljednju godinu su svi bili pogođeni pandemijom i svako je činio ono što je u njihovom interesu. Prošle godine dao sam moto Sajmu ‘Knjiga je ključ mudrosti i zdravlja’. Ove godine je moja inspiracija ‘Moć knjige’”, ističe naš sagovornik.

U “Bosanskoj kući” u dvorani Mirza Delibašić, koju je Spahić pokrenuo prije više od dvije decenije sa Amirom Vukom Zecom, biće svaki dan desetine susreta sa piscima, a moderator sajamskih promocija ove godine je književnik Mirsad Bećirbašić.

“Promocija novih izdanja u Bosanskoj kući i na štandovima kojih ima 85 daju ritam gradu knjige. Tu su domaći izdavači, izdavači iz regiona i dijaspore. Ove godine su tu i iz Instituta UNSA. Organizuje se 15 izložbi i radionica posvećenih knjigama (Umjetnost restauracije i konzervacije, dizajna, starim i vrijednim izdanjima i dr.). To je isto tako i na drugim sajmovima u svijetu. Ovdje imamo 3.500 metara kvadratnih dvoranu Mirza Delibašić i oko 1500 kvadratnih metara za štandove. Svakako treba reći da učestvuju i kulturni centri iz svijeta i bibliotečka odjeljenja svjetske književnosti. Potrebno je da se Sarajevski sajam knjige proglasi manifestacijom od posebnog društvenog interesa”, napominje Ibrahim Spahić.

Sa obzirom da se bh. izdavaštvo već godinama nalazi u nepovoljnoj situaciji, gdje se izdavači, prije svega, bore sa problemom finansiranja Spahić je naglasio da je u kulturnoj strategiji BiH davno definisao poziciju knjige u bosanskohercegovačkom društvu bez Ministarstva kulture, nauke i obrazovanja te da je nužno u zemlji formirati Agenciju za knjigu.

“Osigurati plasman bh. knjige u svijetu, stimulisati prevođenje naših autora i svjetsku komunikaciju. Mi nemamo nijedan kulturni centar u svijetu. Ovdje se umjetnosti, kulturi i knjizi prilazi na način koji je neproduktivan. Ovo je 33. Internacionalni sarajevski sajam. Sada je vrijeme da se konačno suočimo sa novim izazovima za knjigu”, kazao je Spahić dodajući da kada je u pitanju PDV na knjige vjeruje da bi knjiga trebala imati tretman kao hrana i osnovne medicinske potrebe stanovništva.

Vrijeme u kojem živimo pokazuje da su ljudi opsjednuti titulama neovisno o svom znanju i poplava je plagijata ne samo u BiH već i u svijetu, ističe naš sagovornik. Smatra da su autorska prava ključni pokretač za afirmaciju kreativnosti.

“Nedopustivo je to što se događa. Postoje pored autora i kuće koje preuzimaju projekte i biblioteke te knjige bez ikakve odgovornosti za autorska prava i prava izdavača”, dodaje Spahić.

Kao i svake godine, na kraju Sajma će biti dodijeljene sajamske nagrade u 15 kategorija, a članovi žirija su: dr. Sarina Bakić, dr. Boris Trapara i dr. Lejla Alimanović koji će donijeti odluku o najboljima koji se prijave za konkurenciju u 15 oblasti stvaralaštva.

Za ovogodišnji vizuelni identitet Sajma zaslužan je Mihajlo Mišo Atijas. Za izradu projekta dizajna “Bosanske kuće” pobrinuli su se članovi tima, studenti i studentice Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu: Jana Tadić, Ajla Gluhić, Sadija Ćosić, Omar Omeragić i Azemina Rastoder.

Dakle, ambalaža je izvrsna, a do autora i izdavača je da osjetimo Moć knjige, zaključio je Spahić.