Izložba skulptura Enesa Sivca u Zvonu

tačno.net
Autor 22.2.2016. u 15:10

Izložba skulptura Enesa Sivca u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti ”Zvono” sa zadovoljstvom najavljuje izložbu skulptura Enesa Sivca u Galeriji Zvono koja će biti otvorena u utorak, 23. februara u 21.00.

Uz skulpture i reljefe velikih formata, na postavci u Zvonu biće izložena i monumentalna skulptura Bicikliste, iz čuvenog ciklusa ovog vrsnog kipara.

Trenutna izlagačka dinamika Enesa Sivca u disproporciji je sa obimom i značajem njegovog umjetničkog opusa.

Mnogo prije ćete ga pronaći u majstorskoj radionici/livnici u predratnoj industrijskoj zoni Sarajeva već što ćete čuti kako želi ili namjerava izlagati vlastito djelo. U tom majstorskom hangaru nastaju monumentalne skulpture, restauriraju se postojeće i odlijeva u bronzi širok spektar narudžbi. Enes Sivac ima mnogo posla, zato što je neprikosnoven u vlastitoj umjetničkoj i zanatskoj oblasti i zato što je vrijedan i posvećen.

Prema vlastitom djelu ne pokazuje nikakvo divljenje, nerijetko prisutno kod drugih umjetnika. Njegovi art radovi pomiješani su u radionici sa onima iz narudžbe, a i jedni i drugi mogli bi se naći na izložbi, poput malih bokserskih rukavica/nagrada, koje čekaju svoje šampione.

Zahvaljujući ”Biciklisti na žici” postavljenim 1993. i izloženim snajperskoj vatri iznad Miljacke, rad Enesa Sivca postao je poznat i onima koji umjetnost ne prate.

U simboliku ratnog prkosa i poziciju Bicikliste, utkano je i autorsko-lično, prisutno i danas. Ponekad u kontekstu ukupnih bh.umjetničkih prilika i načina promocije umjetničkog rada, Enes Sivac djeluje poput tog lebdećeg Bicikliste, suvereno hodajući po žici.

”Skulptor ima toliko tehničkih i tehnoloških, materijalnih i zanatskih problema da je na veoma visokom stupnju ako može dalje prodirati u likovne, ili dublje u estetske probleme svoga rada. Usto, figura nikada ne može odzvoniti  u gipsu, ili plastici, ili poliesteru nego samo u bronzi, kamenu, staklu, drvetu ili nekom drugom sličnom materijalu. I obični materijali su u bosanskom zraku nedostupni, a kamoli pravi. I kada vajar kaže da radi u materijalu on uvijek pod tim podrazumijeva kamen, bronzu, bakar, drvo, staklo i da ne kažem srebro, ili zlato ili nešto slično. Da bi uistinu načinio skulpturu vajar mora misliti u materijalu a kako će misliti u materijalu kada u njemu ne radi? … Vajar uistinu mora biti inteligentan, ako ne zbog toga što je svaki put pred novim nepoznatim, nerješavanim tehničkim, tehnološkim i likovnim problemom, a ono zbog dijalektike samoga posla. Usto, vajarova greška ne može se skriti u dvije dimenzije kao slikareva, ona je uvijek opipljivo trodimenzionalna. Glupost od dva metra isklesana u kamenu od nekoliko hiljada kila i te kako je vidljiva”, napisao je u svom dnevniku iz maja 2003. za Sarajevske sveske vajar i pisac Nedžad Ibrišimović. Povod je bio njegov povratak skulpturi nakon desetogodišnje pauze. Pomoć u odlivanju njegovih Pegaza pružio mu je Enes Sivac.

Sivac, skulptura

Upravo ono što Ibrišimović navodi kao generalni predsulov za uspješno skulptorsko djelovanje, Enes Sivac posjeduje. Njegovi radovi itekako odzvone jer djeluje u materijalu kao što je bronza i posjeduje sve preduslove da njihova zaokruženost ne bude samo na zadovoljavanju tehničkih i tehnoloških kriterija. Estetska i likovna komponenta u Enesovim skulpturama visoko je iznad sposobnosti oblikovanja materijala u kojem rade rijetki.

O tome da aktulena epoha nije bila epoha isključivo minimalizma već u prvom redu neimaštine koju su nadvladali samo neki, jednog dana svjedočiće monumentalne skulpture Enesa Sivca.

Kristina Ljevak

 

O autoru:

Enes Sivac rođen 05.03.1966. godine u Sarajevu. Godine 1985. završio školu primjenjenih umjetnosti u Sarajevu. Iste godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu i diplomirao 1991. na Odsjeku kiparstva u klasi profesora Alije Kučukalića.

Izlagao na više skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i svijetu (Japan, SAD, Italija, Finska, Francuska, Slovenija, Njemačka, Hrvatska). Radio je između ostalog na restauraciji Šarene džamije u Travniku, Katedrale u Sarajevu, Medrese u Mostaru. Rad mu je uvršten u kolekciju ARS AEVI Sarajevo.

Donedavno je radio kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Tagovi:
tačno.net
Autor 22.2.2016. u 15:10