Jasminko Halilović: Muzej ratnog djetinjstva sigurno korača putem da postane globalno prisutna i utjecajna institucija

Povezani članci

• PROMOCIJA KAO ŠANSA I ANTIPROMOCIJA KAO ŠANSA
• Komparacije kao ogledala vremena
• Darko Cvijetić: Svisveti
• Osobe oštećenog sluha mirnom šetnjom obilježile svoj dan
• Fažana – grad tihe muzike
• HDZ je najgenocidniji politički entitet u ovom dijelu Europe

foto: oneyoungworld.com

Muzej ratnog djetinjstva (MRD) otvoren je 2017. godine u Sarajevu, a u njemu je predstavljena kolekcija ličnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju iskustvo odrastanja u ratu. Muzej je nastavak istraživačkog projekta koji je započet još 2010. godine. U okviru tog projekta je nastala i knjiga „Djetinjstvo u ratu“ koja je objavljena 2013. godine, a koja je potom prevedena na engleski, njemački, poljski, japanski i italijanski jezik.

U razgovoru za portal Tacno.net Jasminko Halilović direktor Muzeja ratnog djetinjstva govorio je o dostignućima Muzeja, njegovom radu ali i budućim planovima.

Razgovarala: Elmedina Šabanović

U tri godine svog postojanja, Muzej ratnog djetinjstva je prešao nacionalne okvire BiH te postao dobitnik nekoliko međunarodnih priznanja. U okviru programa Evropski muzej godine, Muzej je 2018. godine dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope. Također, bio je finalist za glavnu nagradu Evropske muzejske akademije, a 2019. godine dobio je specijalno priznanje u izboru za nagradu Živa, nagradu za najbolji slavenski muzej. Jasminko Halilović, direktor ovog Muzeja kaže da je poprilično zadovoljan sadašnjim uspjesima Muzeja ali da često razmišlja je li nešto moglo biti brže i bolje.

„Planovi koje imam za Muzej ratnog djetinjstva su ogromni, a vrijeme neumoljivo protiče, dešavaju se neočekivane promjene poput ovih izazvanih pandemijom, tako da je međunarodni razvoj Muzeja jedan iznimno dinamičan i zahtjevan proces koji traži svakodnevni rad, prilagođavanje, kreativnost, ali i jasnu sliku gdje želite stići. Mi tu sliku imamo, i radimo koliko god možemo da ostvarimo naše ciljeve. Naravno, ako pokušavate razviti bilo kakvu međunarodnu ili globalno prisutnu organizaciju ili kompaniju postoji ogroman broj faktora od kojih neke čak i ne kontrolišete. Ali ja sam ubijeđen da će Muzej postići bar dio svojih velikih ciljeva, i ako bude tako, to će biti ogroman uspjeh“, dodao je Jasminko.

Poznata je i činjenica da je Muzej sva svoja dostignuća ostvario bez pomoći vlasti, a direktor Muzeja je kazao da što više prolazi vrijeme i što se Muzej više širi da postaje i sve više besmisleno govoriti o pomoći vlasti jednom ovakvom projektu.

„Kad nam je pomoć zaista trebala, na samim počecima, ona je u potpunosti izostala. Jedini razlog za to je bio što nismo politički podobni. Ja sam se tad šalio da to nije toliko važno (a bilo je važno), i da će Muzej ratnog djetinjstva svakako uskoro biti veći od ministarstava kulture u ovoj zemlji. Niko oko mene me nije ozbiljno shvatao, ali sada, samo nekoliko godina kasnije smo blizu toga. Pretpostavljam da će budžet Muzeja za još nekoliko godina od danas zaista biti veći od budžeta većine ministarstava kulture u BiH. Danas Muzej finansira niz međunarodnih fondova, donatora i partnera, a spisak je dostupan i na našoj web-stranici“, naglasio je.

U vanpandemijskim uslovima, Muzej ratnog djetinjstva bilježi oko 20.000 posjeta godišnje, od čega su oko 5.000 djeca i učenici u okviru školskih posjeta. U novim okolnostima taj broj je mnogo manji, a kako nam je kazao Jasminko još uvijek se prave procjene za naredne godine.

Kada je u pitanju prostor Muzeja, Halilović je istakao da im nedostaje prostor za mnoge njihove aktivnosti, ali ne i za njihovu postavku jer jedan od važnih faktora koji se uzimaju u obzir, kada je u pitanju izložba, jeste tzv. umor posjetioca (museum fatigue).

„Kada dizajnirate izložbu nije jedino pitanje koliko prostora imate. Radi se o kompleksnom procesu, a jedan od važnih faktora koje želite uzeti u obzir je tzv. umor posjetioca (museum fatigue). Postoji optimalna količina sadržaja koju prosječni posjetilac može apsorbovati prilikom jedne posjete, a kojim još uvijek možete prenijeti poruku muzeja. U Muzeju ratnog djetinjstva vjerujemo da naša stalna postavka predstavlja optimalan broj naših eksponata. Kolekcija jeste mnogo veća, i zato uvijek tražimo druge načine da je izložimo: od rotacije stalne postavke, do putujućih i virtualnih izložbi, radionica, pop-up izložbi, itd.“

Svaki predmet u Muzeju ratnog djetinjstva na neki način priča svoju priču, a prikupljanje eksponata je kontinuiran proces koji vode istraživači iz Muzeja.

„Kolekcija Muzeja raste svakodnevno, i sada osim priča i predmeta koji opisuju iskustvo ljudi čija je djetinjstva obilježio rat u BIH, sadrži i priče i eksponate vezane za Drugi svjetski rat, rat u Ukrajini, Siriji, Afganistanu itd. Ljudi se uvijek mogu javiti putem naše web-stranice i društvenih mreža i umuzejiti svoje predmete i uspomene u našu kolekciju. Taj proces je često vrlo važan za ljude, pomaže im da procesuiraju neka od svojih iskustava. Istovremeno, činjenica da eksponat i priča postaju dijelom MRD kolekcije, daje im novi život. Tako je recimo nedavno na najvećoj muzejskoj konferenciji na svijetu, ICOM-ovoj generalnoj konferenciji u Japanu, jedan eksponat iz Muzeja ratnog djetinjstva (dnevnik djevojčice poginule u opkoljenom Sarajevu, Nine Zeljković, koji je umuzejila njena sestra) prezentiran na panelu o ostavštini Anne Frank. Muzej je platforma koja te predmete i priče na različite načine može predstaviti velikom broju ljudi, čime njihov postaje jasan njihov univerzalni značaj“, pojasnio je Jasminko, te dodao da se različiti posjetioci identificiraju s različitim predmetima i pričama iz različitih razloga.

Kada su u pitanju budući planovi Muzeja, istaknuto je da su ove godine teško pogođeni pandemijom te da su neki muzeji ili organizacije slične njima potpuno ugašene.

„Muzej ratnog djetinjstva je pokazao vrlo visok stepen otpornosti s ozbirom da smo mlada organizacija, i ne samo da smo opstali, već smo realizirali gotovo sve planirane projekte, uključujući i otvaranje prvog ureda van BiH, u Kievu, u Ukrajini. Ovaj ured u Ukrajini će koordinirati naše istraživačke, izlagačke i edukativne aktivnosti u šest regija Ukrajine u naredne dvije godine. Pokrenuti su i neki razgovori o stalnoj postavci u Kievu, ali o tome je još rano govoriti. Istovremeno radimo na otvaranju još dva ureda, u SAD-u i EU, a koji će koordinirati naše aktivnosti u Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji. Dogovaramo veći broj saradnji i projekata širom svijeta i uskoro ćemo krenuti sa aktivnostima u nekoliko zemalja. Prisustvo i vidljivost Muzeja raste svakim danom, ali put od lokalne do međunarodne organizacije ne prelazi se preko noći. Sljedećih pet godina vidim kao ključni period za međunarodni razvoj Muzeja i radujem se svim izazovima koji su pred nama. Uvjeren sam da Muzej ratnog djetinjstva sigurno korača putem da postane globalno prisutna i utjecajna institucija“, zaključio je Halilović.