KAZALIŠNE REŽIJE GEORGIJA PARA NA POZORNICAMA BH TEATARA

Gradimir Gojer
Autor 29.11.2019. u 09:27

KAZALIŠNE REŽIJE GEORGIJA PARA NA POZORNICAMA BH TEATARA

foto: Wikipedia

Hrvatski kazališni redatelj Georgij Žorž Paro, jedna je od najsvestranijih teatarskih osobnosti postgavelijanskog perioda u povijesti hrvatskog kazališta.

Redatelj, dramaturg, profesor kazališne akademije, umjetnički direktor Dubrovačkih ljetnih igara i Sterijinog pozorja iz njihovih najslavnijih epoha, bio je na samim počecima svoje redateljske karijere gostom mostarskog i tuzlanskog hrama božice Talije. Iznimna atraktivnost Parova redateljstva nije mogla promaći tada uzornim i rijetko prilježno angažiranim intendantima, tuzlanskom, Radoslavu Zoranoviću i mostarskom, Safetu Ćišiću.

Na pozornici Narodnog pozorišta u Tuzli Paro je postavio Brehtov komad U džungli gradova. Premijera je održana 2. 11. 1965., a glumački personaž su činili: Marko Stanić, Bogumil Kleva, Salih Nasić, Sanda Štorf, Nada Tadić, Desanka Biogradlija, Miodrag Mitrović, Tomislav Krstić, Milenko Vidović, Salih Tumbić, Živorad Mitrović, Zdravko Biogradlija, Abdurahman Maks Damadžić, Žarko Velicki i Džemal Mešković.

Ova predstava bila je svojevrsnom prekretnicom ne samo u repertoarno-interpretativnom smislu za tuzlanski glumački ansambl… Ona je, prema tvrdnjama glumca Tomislava Krstića, značila i ozbiljan datum u umjetničkim životopisima svakog pojedinog glumca, obzirom da je većini to bio i prvi susret sa složenostima Brehtovog teatra.

Paro je prema pisanju tadašnjih sarajevskih kritičara Oslobođenja i Radio Sarajeva unio neki čudesni duh kolektivizma u tuzlanski ansambl, otkrivajući glumačke osobine, do tada neprepoznate u ovoj pozorišnoj kući. Prema mišljenju tadašnjih kritičara atraktivna mizanscenska rješenja, glasovne performanse i tipologija kod stvaranja dramskih osoba donijeli su Parovim intencijama jednog savremenog Brehta u svim fazama predstave…

Kritički osvrti istakli su i doprinos scenografa Zvonka Agbabe i kostimografkinje Inge Kostinčer.

Svoje drugo gostovanje u Narodnom pozorištu Tuzla Paro je posvetio realizaciji teksta Mjesec za nesretne Judžina O Nila, a dovođenje Vanje Draha kao gosta pokazalo je da je Georgij Paro krajnje pronicljivo uočio potrebu da tuzlanski ansambl pojača za jednu nedostajuću glumačku boju.

Kritički zapisi uočili su i odličnu suradnju koju je Paro ostvario sa lektorom dr Ismetom Smajlovićem.

U ansamblu ove Parove postavke (Nada Tadić, Bogumil Kleva, Miodrag Mitrović, Vanja Drah i Žarko Velicki) kritika je isticala uigranost, ali i osobite kvalitete individualnih kreacija Vanje Draha i Nade Tadić.

Liolu Luiđija Pirandela Paro je režirao sa ansamblom (Bogumil Kleva, Miodrag Mitrović, Vladimira Mitrović, Jasna Malec, Desanka Biogradlija, Branka Mitrović, Sanda Štorf, Danica Mitrović, Viktorija Stefanović, Svetlana Marković, Bojana Malkanović, Predrag Šandorov, Nenad Šandorov i Aleksandar Simić), ali poseban je akcenat dao na razradu uloge Desanke Biogradlije.

U ovoj Parovoj postavci kritika je izdvajala i uspješnu scensku muziku Bogdana Gagića i scenografska rješenja Zvonka Lončarića.

U mostarskom Narodnom pozorištu bilježi se gostovanje Georgija Para u sezoni 1961/62, kada postavlja komediju u četiri čina Tišina! Snimamo! poznatog zagrebačkog dramskog pisca Pere Budaka.

Zanimljivo je da u ovu postavku teksta, koji tretira dešavanja u jednom ličkom planinskom selu, Paro uvodi svog kasnijeg stalnog likovnog suradnika Zlatka Boureka.
Kritika toga doba istakla je uigranost brojnog ansambla, te izdvojila zanimljive glumačke kreacije Bogdanke Vakanjac i Dragana Šakovića, te odličan tempo i ritam Parove postavke.

I pored relativno malog broja režija ostvarenih na bosanskohercegovačkim teatarskim scenama Georgij Paro je unio elemente moderniteta u tretman scenskog prostora, a posebno u analitičku razradu tekstova kojima je posvećivao svoju redateljsku imaginaciju.

Prava je i golema šteta da ovaj umjetnik nije češće gostovao u bh. teatrima.

Valja zabilježiti Parovo učešće na simpoziju o suvremenoj režiji organiziranom u okviru Pozorišnih igara BiH u Jajcu, kada su on i Lado Kralj temeljno resetirali dotadašnja prilično anakrona mišljenja o redatelju kao stvaraocu i modernoj režiji.

Doprinos Georgija Para razvojnicama bh. teatra kazališni poslenici pamte kao najsvjetlije trenutke u povjesnicama teatara u kojima je djelovao!

Rad pročitan na Međunarodnom simpoziju o Georgiju Paru
THEATRALIA DISJECTA
U organizaciji hrvatskog ITI centra
Zagreb, 22. studenog 2019.

Gradimir Gojer
Autor 29.11.2019. u 09:27

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija