KNJIGA DALEKOSEŽNIH DOMETA: Marko Oršolić „Suvremena suočavanja“

Gradimir Gojer
Autor/ica 9.2.2019. u 10:45

Izdvajamo

  • Pedeset ljeta intelektualno prebogatog, čovjekoljublju svog okrenutog rada Marka Oršolića nalaze mali ali reprezentativni odslik na listinama ove knjige dalekosežnih značenja i dometa! Knjiga umna, poučna za najširi populus, poslastica za intelektualce na svim stranama planete. Gotovo zadužbinski-zavjetna! Na ponos Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj.

Povezani članci

KNJIGA DALEKOSEŽNIH DOMETA: Marko Oršolić „Suvremena suočavanja“

foto: Vreme/Milovan Milenković

Fra Marko Oršolić, jedan od najobrazovanijih bh. franjevaca, koji je uz najviše teološke studije, diplomirao i političke nauke, kao i istoriju, a radio i doktorat iz filozofije, pa je logično da svaka njegova nova knjiga pokazuje svestranost filozofskog čitanja naše prošlosti, registraciju fenomena naše sadašnjosti, upućujući svoje čitatelje na evidentno posljedičnu budućnost.

Vjerojatno najpopularniji, ali sigurno najumniji bosanski franjevac, Oršolić, nakon zapaženih knjiga Camilo Torres – kršćanin u službi revolucije, Zlodusima unatoč, te Zlodusima nasuprot i Zlodusima nasuprot II pojavljuje se intrigantno zanosnom, u svakom pogledu rijetko humanistički angažiranom zbirkom tekstova autorskog karaktera, ali i intervjua, koji su već pri pojavljivanju u medijima izazvali znakovite i pozitivno posljedične reakcije.

Prvo poglavlje Oršolićeve knjige donosi teološko-filozofske teme, ali i razmatranja izrazito suvremene orkestracije društvenih i političkih neuralgija (Nacionalsocijalizam i religija, Političko-socijalni korijeni ateizma, Uloga religije u novom ustroju Istočne Europe, Europa i kršćanstvo, Teologija oslobođenja i marksizam…) a poglavlje je autor zaključio vrsnim esejom Međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini. Više nego intrigantan, a na znanstvenim temeljnicama dat je esej Josip Broz Tito i religija.

Drugi, središnji dio Oršolićeve knjige najvećim dijelom posvećen je rodu katoličke crkve, čiji je jedan od najznačajnijih svećenika naše suvremenosti ovaj bosanski franjevac.
Uostalom, uvodni esej ovoga dijela Suvremenih suočavanja je Sedam stoljeća djelovanja franjevaca u Bosni i Hercegovini. Najznačajnijim, a po našu suvremenost i budućnost življenja na bh. prostorima smatram esej Stoljetna samostojnost u samosvojnosti.

Esej koji je fra Marko Oršolić izgovorio na sjednici teologijsko-svjetovne komisije za razvoj SDP BiH, Religija u javnom prostoru, zôran je primjer kako ovaj teolog sjajno pozicionira stvari u suvremenom diskursu.

Treće, pak, poglavlje knjige donosi uistinu blistave intervjue koje je fra Marko Oršolić davao beogradskom Vremenu, Radiju Slobodna Evropa, splitskoj Slobodnoj Dalmaciji, portalu Prometej i portalu Bedrudina Gušića. Posebno je poticajan i po mnogo čemu indikativan intervju dat povodom 25. rođendana IMIC-a Svaki nacionalizam budi se kao uspavana ljepotica iz bajki, a završava kao monstruozno čudovište iz bezdana.

Svjestan značaja nekih temeljnih dokumenata za shvatanje opće globalne, ali i svake lokalne situacije fra Oršolić knjigu okončava značajnim dokumentima: Ahdnama Mehmeda franjevcima, Upute franjevačkog reda franjevcima 24. juli 1941., i presuda Međunarodnog suda iz Strazbura u sporu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.

Pedeset ljeta intelektualno prebogatog, čovjekoljublju svog okrenutog rada Marka Oršolića nalaze mali ali reprezentativni odslik na listinama ove knjige dalekosežnih značenja i dometa! Knjiga umna, poučna za najširi populus, poslastica za intelektualce na svim stranama planete. Gotovo zadužbinski-zavjetna!
Na ponos Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj.

 

Gradimir Gojer
Autor/ica 9.2.2019. u 10:45