KNJIGA O ŽIVOTOPISCU MNOGIH

Gradimir Gojer
Autor 22.10.2015. u 13:19

KNJIGA O ŽIVOTOPISCU MNOGIH

Centar za kulturu i obrazovanje iz Tešnja, jedina aktivna (i hiperaktivna!) takva organizacija u Bosni i Hercegovini, organizirala je 13.12.2014. godine znanstveni skup Djelo Vojislava Vujanovića.

Ovaj znanstveni skup porodio je čitav roj analitičkih i do kraja smisleno artikuliranih (i u literarnom smislu) estetičkih radova, provociranih bogatim kazališnim, likovnim i književnim opusom kritičara i estetičara, magistra Vojislava Vujanovića.

No sve to bi ostalo djelom jednog dana i jedne znanstvene seanse u tom danu, da vrijedni književnik Amir Brka, inače direktor Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj, nije u biblioteci Posebna izdanja ukoričio ovaj niz znanstveno fundiranih promišljanja o vrijednim djelima stvaraoca koji je bio životopiscem i djelopiscem brojnih istaknutih ličnosti bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti.

VOJO ZBORNIK PDF

Činjenica da o Vujanovićevom stvaralaštvu dignitetno, znanstveno, na listinama Brkinoga Zbornika svjedoče Enver Kazaz, Nedžad Fejzić, Gradimir Gojer, Željko Grahovac, Irina Dobnik, Ranko Pavlović, Fehim Hadžimuhamedović, Miralem Brkić, Muhidin Džanko, Ljiljana Šop, Momčilo Spasojević, Alija Galijašević i Sead Emrić, uz sjajan prolog Amira Brke i zabilježen uvodni pozdrav (koji je mnogo više od obične zdravice!?) načelnika Općine Tešanj Suada Huskića, je već dostatan argumentum da se o knjizi Djelo Vojislava Vujanovića ponese plemenit, na momente duboko emotivan utisak, da ta knjiga bude djelom serije onih draguljnih kulturnih bedekera, temeljem kojih će se u kulturologijskom smislu valorizirati doprinosi pojedinih osoba i njihovih djela ukupnoj bosnaskohercegovačkoj književnosti, teatru, likovnoj umjetnosti…

U svom eseju Vojislav Vujanović kulturni hroničar, snažno, znanstveno temeljeći, Enver Kazaz pravi razliku između pojma kroničar kulture i kulturni kroničar… S puno razloga Kazaz tvrdi: „Takva Vujanovićeva kritika, je onda, kulturološki arhiv ne samo da je piše renesansni kritičar nego je piše kritičar koji je svjestan da odlaže, da memorira u arhiv kulturne prakse…“

Nedžad Fejzić oblikuje svoje viđenje Vujanovića, poglavito kao teatarskog kritičara, nazivajući višedecenijski Vujanovićev kritičko-teatrološki rad „plodotvornim saučesničkim dijalogom“ sa predstavama.

Željko Grahovac Vujanovićeve monogafske sinteze o glumačkim karijerama smatra duhovnim dobrom – za trajno proučavanje!

Poetično, toplo, kako to i priliči odličnoj glumici Irini Dobnik, pod naslovom Treba ih voljeti ispisuje purpurnu ružu sjećanja na petnaest baršunastih latica, nadahnuto prosuđujući vrijednost Vujanovićeve knjige Grimizna ogrlica.

O teatarskim monografijama svoj poneseni pravorijek ispisao je i Ranko Pavlović.

O Vujanovićevom radu kao likovnog kritičara, u svom tekstu Očuvanje tajne i otkrivanje tajne o njoj Fehim Hadžimehmedović donosi „crtice o umjetnosti i njenom čitanju likovnog kritičara Vojislava Vujanovića…“

Sličnom tematikom bavi se i cjelina Riječ u dijalogu sa bojom Milarema Brkića.

Knjige Kozmologija riječi, poliptih o pjesniku Amiru Brki i Zatočenih svjetlosti, o pjesničkim djelima Amira Brke i Velimira Miloševića poslužile su Muhidinu Džanki da ispiše u svakom pogledu temeljan esej o Hermeneutičkom obzoriju Vojislava Vujanovića.

Ove dvije vrijedne Vujanovićeve studije u svom eseju U misiji tumača poezije vrsno ocjenjuje i ugledna beogradska književna kritičarka Ljiljana Šop.

Da je u Vujanoviću i njegovom umjeću odvajkada živio i pjesnik tumači Momčilo Spasojević u tekstu Vojislav Vujanović-skriveni pjesnik.

Ovaj vrijedni zbornik častio je svojim, toplo, ljudski ispisanim prilogom i tešanjski gospodarstvenik, kulturni djelatnik i pisac Alija Galijašević.

Gradimir Gojer
Autor 22.10.2015. u 13:19

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija