LISTZ, DVIJE STOTINE GODINA ENIGME

Autor 20.10.2011. u 12:54

LISTZ, DVIJE STOTINE GODINA ENIGME

Za dva dana, 22. oktobra, obilježit ćemo dvije stotine godina od rođenja Listza. Ali šta proslavljamo? Virtuoznog pijanistu, koji je napravio revoluciju u primjeni svog instrumenta? Kompozitora, koji je doprinio oslobađanju muzike od njenih klasičnih formi? Dirigenta, koji je branio one moderne, prije svega Wagnera? Čovjeka koji je pripadao ženama ili čovjeka crkve? Mondenu  osobu koju su pozivali na sve europske proslave ili pretendenta na usamljenički život ? Još i danas Franz Listz predstavlja enigmu. Iz paradoksa se rađa fascinantna, intrigantna osobnost koja ponekad ide na nerve.

Rođen je 1811. u Raidingu, malom selu u istočnoj Austriji u blizini Mađarske, uči muziku i klavir od oca. Čudo od djeteta, svoj prvi klavirski koncert ima sa deset godina. Odlazi studirati u Beč i počinje europsku turneju potpaljujući strasti na svakom koraku. Nastanjuje se u Parizu 1828. gdje upoznaje velike umjetnike svog doba, Berlioza, Delacroix i Victora Hugoa. Četrdesetih godina XIX stoljeća slijedi međunarodna pijanistička karijera, poput rock zvijezde, a onda 12 godina provede u Weimaru, u svojstvu kompozitora i dirigenta. Tada nastaju njegova najpoznatija djela, a on braneći novu muziku stvara, na svoj način, između ostalog „Lohengrin“, autora koji će uskoro postati njegov punac, Richarda Wagnera.

Egzaltirani katolik

Svojih posljednjih 25 godina provodi između Rima, Budimpešte i Weimara. Trudi se voditi kontemplativni život, 1865. prima tonzuru i niži redovnički red.  Na traženje svoje kćerke Cosime dolazi u Bayreuth 1886. na Festival Wagnera i tu iscrpljen umire.

Opat Listz nije bio svetac (njegovi odnosi sa udatim ženama, a poslije  sa princezom Carolynom de Sayn-Wittgenstein bili su sve sami skandali), što je mučilo njegovu dušu egzaltiranog katolika. Tako je upotpunio svoj životni put svećenićkom odorom: „Muzikom služiti Bogu i Crkvi“. Onda se može razumjeti što se, uprkos svim izuzetnim talentima koji su oduševljavali mase, brzo umorio od „tog posla komedijanta i salonskog zabavljača“.

Neshvaćeni skladatelj

Uvjereni Europljanin, naklonjen progresističkim idejama, Listz nije štedio svoju energiju u otkrivanju drugih skladatelja, kroz transkripcije ili adaptacije na klaviru (od Beethovena do Verdija), i besplatno koncertirajući ili podučavajući.

Ako je pijanistu Listzu Europa bila pod nogama, skladatelj Listz je često nailaziti na nerazumijevanje. U Weimaru su njegove inovacije publiku ostaviljale u nedoumici. U Rimu nije uspio u reformi sakralne muzike. A njegovi posljednji komadi za klavir impresioniraju i danas svojom smjelošću i razblaživanjem harminijski odrednica.

Ponesen misterijom križa, ali autor mnogobrojnih demonskih komada, Listz definitivno izmiče svakoj kategorizaciji. A i kako bi se biće koje je samo sebe osjećalo kao „Ciganina i franjevca“ moglo pustiti da ga uhvate?

 

Odabrala i sa francsukog prevela Nada Zdravič

Autor 20.10.2011. u 12:54