Ljetni vodič kroz meandre bosanskog uma

tačno.net
Autor 4.8.2016. u 17:52

Ljetni vodič kroz meandre bosanskog uma

Foto: Oslobođenje

Što je to, dakle, „bosanski um“ u istoimenoj knjizi Tarika Haverića?

Piše: Zoran Ljubičić

 Tarik

Tarik Haverić, Kritika bosanskog uma – Ogled o jednom historijski fiksiranom mentalitetu (ECLD Sarajevo, 2016.)

  1. Što je to „bosanski um“?
  • Najprije, a kao uvod u razumijevanje temeljne autorove namjere, radi se o sintagmi koju je autor skovao dok je radio na jednom drugom djelu (Ethnos i demokratija: slučaj Bosne i Hercegovine, str.7.) a nakon „mučnog uvida“ u nedovoljno obrađenu i posve nerazjašnjenu „ulogu bošnjačke inteligencije i bošnjačke političke klase u teorijskoj i konceptualnoj pripremi tragedije koja će snaći Bosnu i Hercegovinu“.
  1. Što je to, dakle, „bosanski um“ u istoimenoj knjizi Tarika Haverića?
  • „Bosanski um“ je ukupna duhovna – spoznajna i praktičnodjelujuća – moć, imanentni kulturalni kod bosanskih Muslimana/Bošnjaka po kojemu se oni razlikuju od drugih etnoentiteta. Pojednostavljeno: radi se o kolektivnim predodžbama Bošnjaka o svijetu i svojoj poziciji u njemu.
  1. Na koji način autor pristupa spoznaji „bosanskog uma“?
  • Autor pristupa „kritici bosanskog uma“ u formi ogleda o „mentalitetnim slabostima“ Bošnjaka kao „unutrašnjim uzrocima zabrinjavajućeg stanja u kojemu se nalaze Bošnjaci danas“. Kritiku ovdje razumijevamo kao „refleksivno, na razlozima zasnovano mišljenje čiji je cilj donošenje razumne odluke o tome u šta se može vjerovati i kako treba postupati“ (R.Ennis), a ogled kao istraživanom predmetu primjeren analitički postupak.
  1. Koje su to „mentalitetne slabosti“ Bošnjaka?
  • To su: podaništvo, iskompleksiranost, površnost, potkupljivost, prevrtljivost ili neodgovornost… odsustvo kontinuirane primjene vrijednosnih životnih stavova, čija je posljedica „duboka kriza identiteta“ (dr.Adnan Silajdžić), „identitarni grč“ kao stanje kojeg ne može prevladati vlastitim intelektualnim snagama.
  1. Što je oblikovalo takav bošnjački mentalitet?
  • Oblikovale su ga,prije svega, religijske vrijednosti, na iskustvu osmanske vlasti počivajuća tradicija te odsustvo/nemanje vlastite države (vidjeti drugdje: utjecaj oblika vlasti na oblikovanje mentaliteta kod Platon, Aristotel…)
  1. Zašto je taj mentalitet „historijski fiksiran“?
  • Zato što ga je oblikovala religijska tradicija i vrijednosti jedne historijski prevaziđene epohe koje nisu modernistički mišljene pa je zbog te fiksiranosti „bosanski um“ zastranio u predodžbama koje ga perpetuiraju u imaginariju samorazumijevajuće superiornom, jer je njegova istina „autoritet zajednice a ne logička povezanost stvarnosti i koncepta“.
  1. Kakve su predodžbe Bošnjaka o svijetu i svojoj poziciji u njemu?
  • Zbog prethodno navedenog, Bošnjaci svijet vide ideološki iskrivljeno: drugi ih ne razumiju i krivi su za njihova stradanja, a oni su zbog svoje odanosti tradiciji i vjeri pronositelji istine i pravde i moralno su superiorni drugima (pakao, to su drugi- zar ne?!)
  1. S obzirom da „bosanski um“ počiva na samopodrazumijevajuće superiornoj etici „nestvorene Božje riječi“, kako glasi njegov samostvoreni kategorički imperativ?
  • Njegov vlastiti kategorički imperativ glasi: – Glasajte za one koji klanjaju i poste!
  1. Tko proizvodi te kolektivne predodžbe?
  • Proizvodi ih diskurs/narativ – govor, pisanje, uvjerenja, vjerovanje… bošnjačke intelktualno-političke elite koja je i sama zarobljenik gore opisanog mentaliteta
  1. Koje su posljedice tako oblikovanog mentaliteta i kolektivnih predodžbi?
  • Posljedice su izvanpovijesno (z)bivanje: Bošnjaci nisu prošli proces prosvjetiteljstva i moderne – kolektivno je nadmoćno individualnom – što otežava razumijevanje povijesnih procesa (i) kao posljedicu individualnih odluka a ne samo događaja koji se vide kao uzrok usuda stradanja.
  1. Razlikuju li se Bošnjaci od ostalih „malih bijednih naroda s istoka Evrope“?
  • Bošnjaci, kao i ostali mali narodi, imaju iste kolektivne neuroze, sklonost prebacivanja vlastitih grešaka na druge, pomiješanost kompleksa više i niže vrijednosti, regresiju intelektualne i političke debate, očuvanje identiteta kao izgovora za nedjelovanje, konzervativizam, odbijanje prilagođavanja svijetu kakav jest (I.Bibo)
  1. Tko je odgovoran za historijsku regresiju Bošnjaka?
  • Odgovorne su, prije svega, bošnjačke intelktualno-kulturne elite.
  1. Zašto je odgovornost, prije svega, na tim elitama?
  • Zato što se one, od austro-ugarske okupacije naovamo, kroz različite epohe i epohalne historijske mijene, „sistemski i hotimično vezuju uz civilizaciju blokiranu u svom razvoju“.
  1. U čemu se, po Bošnjake, ogleda problem vezivanja njihovih elita uz „civilizaciju blokiranu u svom razvoju“?
  • Ogleda se u tome što Bošnjaci pripadaju zapadnom civilizacijskom krugu, ali svijet na koju se referiraju njihove elite „nikad nije usvojio prosvjetiteljske vrijednosti pa otud ne uspijeva da se nosi sa zahtjevima političke modernosti“.
  1. Da li „bosanski um“ uopće misli?
  • Ne, „bosanski um“ ne pokazuje ni „simptome mišljenja“. On ne misli; on vjeruje.
  1. Znači li to da je problem u religiji tog svijeta kao takvoj?
  • Ne! Historijski neuspjeh Bošnjaka „nema veze s dogmatskim sadržajem vjere“, već s činjenicom da teološki sadržaj religije nije prošao demitologizaciju.
  1. Što znači demitologizacija?
  • Demitologizacija znači da o religijskim sadržajima treba progovarati kritički i saobrazno duhu vremena.
  1. Ako „bosanski um“ drži religiju a ne građanske vrijednosti formativnim čimbenikom bošnjačkog identiteta, a metode njegova djelovanja se mogu svesti na „falsificiranje povijesti, navijanje, laž…da bi se došlo do naše istine“, čija je onda zasluga da Bošnjaci još uvijek postoje?
  • Zasluga je to bh.komunista s „imenima orijentalnog tipa“.
  1. Koje sadržaje analizira Tarik Haverić da bi spoznao prirodu „bosanskog uma“?
  • Tarik Haverić analizira kulturološke, historiografske i književnohistorijske studije, politološke udžbenike, književna djela, narodne balade, deklaracije… „egzemplarna djela divlje nauke“…
  1. Što je za autora referentna točka „kritike bosanskog uma“?
  • Autor je dosljedan liberalni demokrat koji „kritici bosanskog uma“ pristupa iz perspektive prosvjetiteljstva i političke moderne.
  1. Što uključuju prosvjetiteljstvo i politička moderna?
  • O tome se uči u školi.
  1. Koje elemente „bosanskog uma“ autor podvrgava kritičkoj analizi?
  • Odgovor na to pitanje ima veze sa formalnom strukturom knjige.
  1. Kako je, dakle, Tarik Haverić strukturirao svoju knjigu?
  • Knjiga se sastoji iz tri dijela: uvodni dio (POLAZIŠTE) u kojemu autor eksplicira ideju kritičkoga pristupa temi i njeno konceptualno markiranje, središnji dio od pet poglavlja (NEISKRIVLJENA SLIKA, DIVLJA NAUKA, LIJEPA KNJIŽEVNOST I LIJEPA PROŠLOST, ŠTA JE FATA BEZ MUJE, PUT MLADIH MUSLIMANA) u kojima autor demonstrira rasudnu moć kritičkoga uma razobličujući bošnjačke intelektualno-kulturne i političke elite u perpetuiranju ahistorijske logike „bosanskoga uma“ te završni dio (DOLAZIŠTE) u kojemu su metaforički upotrebljeni toponimi – vidikovac koji ne postoji i istoimeni tunel – markeri za putanju „bosanskog uma“ u 21.stoljeću „kroz mrak koji je sam proizveo“ a kako ne bi mrdnuo s mjesta.
  1. Kako „bosanski um“ doživljava položaj žene u bh.društvu?
  • Suprotno onome kako je Fata Omanović doživljavala sebe.

25.Koja je,dakle, uloga žene u bh.društvu?

  • Njena je uloga da „peče pitu i grije kitu“.
  1. A kako je Fata Omanović doživljavala sebe?
  • Kao Darinku Prijatelj.
  1. Je li Fata Omanović mogla postati „prvakinja bosanskog feminizma“ da „bosanski um“ ima imalo mozga?

–   Jest

  1. Kako?
  • Napisah već; kao Darinka Prijatelj.
  1. Što bi na to rekli vodeći umovi „bosanskog uma“?
  • Na to se Fati O. jebe kao Darinki P.
  1. Ima li u ovoj fascinantnoj knjizi nešto i za bosansku dijasporu koja se ovo ljeto šepuri po Bosni u proizvodima „zapadnog uma“?

–  Ima.

  1. Što?
  • Mudrost „arapskog uma“ iz pera iračkog sociologa Ali el-Verdi: – Kada bi Arapi morali da biraju između dviju država, vjerske i sekularne, glasali bi za vjersku i pobjegli u sekularnu.

tačno.net
Autor 4.8.2016. u 17:52

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija