Michel Slomka: “Srebrenica, povratak na zemlju”

Povezani članci

• SLUČAJEVI
• Turski benzin i dizel zapljusnut će BiH
• Performans Hafetopija u čast Eri Milivojeviću
• Paul Joseph Schrader dobitnik Počasnog Srca Sarajeva
• Djeca rođena nakon silovanja dobila status civilnih žrtava rata u FBiH
• Munib Delalić: RAZGOVOR S MAJKOM

Općina desetog pariškog okruga, izlaže od 20 listopada zajedničku postavku fotografija u okviru “Fotografskih susreta”. Među odabranim fotografima je i galski umjetnik Michel Slomka, koji pokazuje slike iz kolekcije “Srebrenica, povratak na zemlju”. Godinu dana je fotograf  galskog tjednika VSD, proučavao povratak izbjeglih na rodnu grudu i zemlju predaka. Bošnjaci se vraćaju, teško, ali  ipak uspijevaju, nanovo, obitavati na mjestima zločina. Izričito pokazujući da nisu izgubili želju ni volju da tu ponovo žive.

Razrušeni grad nije mrtav. Polako, oblast se oporavlja od drame. Samo, francuski reporter se pita: koji su razlozi njihovog povratka i kako će pronaći normalan način postojanja?

Razumio je kako najprije traže nestale, premještaju poginule i ubijene iz zajedničkih jama ili tuzlanske mrtvačnice, organiziraju pomene…

Zajedničkim snagama nastoje prevazići bol komemoriranjem masakra. Foto reportaža napokon otkriva veo s upornih nastojanja  građana,  što iako duboko potreseni i povrijeđeni, nisu sebe sami osudili na mržnju niti pripremanje osvete.

Linija procjepa se polako gubi. Izbjeglice se vraćaju, što je znalački istakao Slomka, koji je nekoliko puta boravio u Srebrenici. Htio je dokazati svijetu kako se poslijeratna Bosna i Hercegovina, može oporaviti.

Ilustrirao je povratak Bošnjaka, što  njemu osobno predstavlja jedinu optimističnu stvarnost u   uzburkanoj oblasti, u kojoj  identitarna i teritorijalna prisvajanja mogu svakog trenutka, nanovo, upaliti vatru!

Nakon bh iskustva, fotograf će ići  na Kosovo, dio jugoistočne Europe koji imaju slične problematike. BiH i Kosovo aktualno predstavljaju dva  žarišta nestabilnosti. Priroda njihovih nemira dopunjava i daje eho geopolitičkim tematikama,  nanovo pokrenutim ekonomskom krizom.

Među njima su identitarni principi, suživot i uzajamno razumijevanje, bolje reći podnošenje. Stari kontinent očito mora nanovo osmisliti  različitost, čest izvor neslaganja i konflikta.

Bosna i Hercegovina je poput Kosova, područje  ugrožene različitim netrpeljivostima imeđu naroda, nacija, jezika ili vjera, što postaju termini koji se moraju nanovo odrediti i razumjeti.

Obje zemlje  su pod međunarodnim tutorstvom, pod jakim uticajem krize i nezaposlenosti. Vrhunski ulozi za Europu 21. stoljeća, čije se rješenje mora što brže ostvariti i to u pozitivnom pravcu.