Nadzirati i indoktrinirati

Autor 31.12.2010. u 02:43

Nadzirati i indoktrinirati

Jedan od glavnilh problema postratne Bosne i Hercegovine jeste institucionalna nejednakost zasnovana na etničkoj matrici. One su osnažene socijalnim, ekonomskim i političkim strukturama. Sistem lagano stvara jedan obrazac ponašanja „normalnost podjele na nas i njih“. Odvojene zajednice čija bit se zasniva od „drugosti“. Ljudska egzistencija postoji samo u jednom socijaliltetu, komunikaciji sa onim drugim. Bez te komunikacije među različitim kulturama dolazi do jednog perpetuiranja nacionalne ideologije u tim malim etno-nacionalnim zajednicama. Svaka kultura koja se hermetizuje umire, a sve se to radi upravo iz želje da se sačuva rasna, kulturna i etnička specifičnost. Zajednica zasnovana na takvim principima dovodi do procesa dvostruke dehumanizacije. S jedne strane stavljanjem druge etničke zajednice u stereotip. A samim tim i do dehumanizacije vlastite etničke zajednice.

Podjele u BiH školama stvaraju veliki problem identiteta učenika u glavama učenika potpuno svjesni da moraju biti hiper Srbi ili Hrvati u nametnutnoj im domovini. Stvaranjem mini matica putem ideološkog aparata đaci stvaraju svoje nacionalne oaze. One nisu dovoljno dobre kao matice ali služe svrsi. Upravo su škole u BiH pored crkve i medija rasadnik i proizvođač nacionalnih ideologija. Sve u školskom sistemu je podređeno glorifikovanju onog nacionalnog, zastave, vjerski simboli, inistiranje na kolektivitetu u ratu, miru, istorijskim pobjedama i porazima koji se, nekako, tiču svih nas. Sve mi se čini, da smo na početku onog luterovskog „I have a dream“, luterovska vizija bez samog Lutera.

Svjedoci smo nažalost, da nam je desnica mnogo vitalnija od ljevice, spremnija na aktivizam najgore vrste.Dolazimo do pitanja kako i da li je uopšte moguće emancipatorno djelovati kroz institucije školstva? Odgovor na ovo pitanje je teško dati, jer uz postojanje samosvjesnih pojedinaca koji će nastojati da emancipatorno djeluje na đake, velika većina je onih koji neće učiniti ništa. Svako iskakanje iz etničke matice dovodi pojedinca u rizik da bude odbačen kao nepodoban, a djeca u adolescentskom dobu jako teže socijalnom konformizmu. Dok grupe mladih koji krenu drugačijim putem bivaju smješteni u različite kategorije, mračnjaci, čudaci, domaći izdajnici.

Živimo u postsocijalističkom društvu koje je u procesu tranzicije, uspostavljaju se novi društveno-ekonomski odnosi, dok stanovništvo tavori i čeprka po ostatcima prošlog sistema. U potpunoj nemogućnosti da se otme posve pasivizirajućoj nostalgiji, tendencija svakog postsocijalističkog društva da ponovo pripada jednom totalitetu, jasnoj izvjesnosti, moćnom državnom aparatu koji garantuje sigurnost. Etno-i jedinstvo jednom etničkom solidarnošću. Ja sam odrastao u etnički homogenoj sredini, nije bilo podjela na nas i njih ili nije bilo tako evidentna jer postoji evidentna dominantna etnička skupina. Dok je onih „drugih“  tako malo pa se ne doživljavaju kao prijetnja. U sredinama gdje imamo dvije etničke skupine uvijek postoji stah od ove druge i želja za jasnom diferencijaciom. Djeca koja pohađaju škole i kojim nisu dominantna grupa, provlače se kroz sistem, ali se prepoznaju kao ono „drugo“.

Citiraću jednu djevojke iz srednje škole u Banja Luci: „Nemamo ništa protiv Muslimana i Hrvata sve dok ne počnu biti svjesni svoje nacije i religije.“ Djeca iz mješanih brakova teže da se konformiraju sa većinskom grupacijom iz čisto praktičnih razloga; integracija u društvo, socijalna hijerarhija, običajne prakse koje su etnički normirane. Časovi vjeronake su najevidentniji primjer isključivanje pojedinaca iz sistema. Ateizam je nešto što školski sistem ne poznaje i ne želi priznati, a djeca čiji roditelji nisu religiozni,  a pritom nisu iz mješanog braka,  od strane društva i ponekad od pravnih normi,  svoju djecu šalju na časove vjeronake.

Bosna i Hercegovina je po Ustavu sekularna država, a to je temelj evropskih vrijednosti koji se krše na svakom koraku. Po nekoj Balkanskoj logici, očeva vjeroispovijest je ujedno i vjeroispovijest djeteta, a samim tim i njegova etnička pripadnost. Zdravorazmski govoreći, ljudi koji su ušli u mješani brak nisu opterećeni vjerskim i nacionalnim, ali školstvo se obaveznim časovima vjeronauke, gdje se posebno insistira na onom etničkom, dijete tjera da se opredjeli. Nacionalistički diskurs u svojoj totalitarnosti, iskključuje svako individulano bistvovanje koje ne ulazi unaprijed etablirane kategorije. Nevladin sektor sa svojim multilnacionalnim radionicama i aktivnostima može doprinijeti građenju kritične mase koja može biti baza za neko dalje djelovanje. Mimo nacionalne države i društva koji će nastaviti borbu za građansku državu, takvi pokušaji gube smisao. Diskriminacija je upisanoa u Ustav Bosne i Hercegovine jer je na postratnim etničkim šavovima iznikao neefikasn korumpiran politički sistem koji u svojoj srži pogoduje za razvijanje daljih podjela i bujanje nacionalnih duhova.

Nezaposlena omladina kivna na državu, svijet, društvo bježi u iluzorni svijet nacionalnog mita koji se temelji na konstantnoj viktimizaciji, velikim istorijskim poduhvatima velikih predaka. Uz pomoć manipulacije političkih struktura, epski narativ i mitomanija se koriste da be se prikrili egzistencijani problemi (siromaštvo, korupcija, nezaposlenost…). Situacija koja mi se čini zabrijanjavajućom je da, što vrijeme više odmiče, situacija postaje sve gora .

Postratne generacije u Bosni i Hercegovini, odrasle u normalnosti, etnički čistih prostora, bivaju sve radikalnije kako vrijeme prolazi, novo društvo sa promijenjenom demografsko etničkim karakteristikama stvara nove narative i alternativne istorije, sakrivene tokom pedesetogodišnje vladavine komunizma. Vaskrsavaju do sada nepoznate činjenice o starim nacionalnim pokretima, bujanje revizionizma izraslog iz ruševina prošlog sistema. Svi neuspijesi sadašnje vlasi tumače se komunističkom vladavinom da bi se skrenula pažnja s aktuelne vlasti. Udžbenici istorije su potpupno nekritčki koncipirani, tako da učenici dobijanju osjećaj nekakve etnike superiornosti i nepogrešivosti.

Ukoliko se društvena svijest na neki način ne promijeni u BiH, i ne dođe se do konstruktivnog dijaloga, zajedno sa ekonomskim integracijama u EU koje će doprinijeti normalizaciji odnosa u BiH, bojim se da sadašnje stanje može dovesti do daljih podjelja koje mogu rezultirati još jednim ratnim sukobom, koje je malo građana BiH spremno platiti.

Autor 31.12.2010. u 02:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija