Neponovljiva Gordana Bonetti

Izdvajamo

• . Gordana Bonetti je najpoznatija spikerica u povijesti Hrvatske televizije. Vodila je informativne, kulturne i zabavne emisije, zatim TV kvizove, „Mikrofon je Vaš“ i festivale zabavne glazbe. Ostala je upamćena kao sinonim savršene dikcije, bogata vokabulara, besprijekorne artikulacije, specifične – samo njene boje glasa.

Povezani članci

• Nacionalistička kontrarevolucija
• ZAŠTO MISLITE DA SMO MI GLUPI?
• MASTERKLAS O NARODNOJ IGRI
• O besmislu hrvatske države
• Basara: Kosovobranitelji su teški nesposobnjakovići
• Živeti i umreti u društvu bez pameti

Foto: hrt.hr – 45 GODINA OD SMRTI NAJPOZNATIJE SPIKERICE HRVATSKE TELEVIZIJE                 

Navršilo se 45 godina od smrti Gordane Bonetti, najveće spikerice koju je ikada imala Hrvatska televizija, a koja je umrla u Splitu 16.8.1972. godine. Posjedovala je glas koji ju je uzdigao u visine legende do jedne od najpoznatijih, slobodno možemo reći, žena uopće na Hrvatskoj televiziji. No, na žalost, rijetki su se sjetili i obilježiti primjerenije ovu tužnu godišnjicu smrti.

„Glas je jedna od stvari kojima se najteže laže“, govorila je Gordana Bonetti u intervjuu Dobroslavu Silobrčiću u ožujku 1971. godine, objašnjavajući svoje poglede na život, profesiju i vrijednosti koje cijeni u zajednici kojoj pripada, posebno ističući iskrenost kao ono do čega je uvijek držala, istodobno prezirući dvoličnost i laž. Gordana Bonetti. Njen glas i prezentacija izgovorenog te vrsne spikerice Hrvatske televizije i umjetnice ostaje nezaboravno za sve one koji su je gledali, odnosno slušali, kao nešto što se teško briše iz sjećanja već se pamti cijeloga života.

Gordana Bonetti je rođena 1931. godine u Beogradu, gdje je provela prvih šesnaest godina svoga života kao Gordana Pantelić. Tijekom rata pohađala je njemačku osnovnu školu. Kao gimnazijalka sa majkom se seli u Rijeku gdje pohađa Prvu gimnaziju. Ova vrsna hrvatska radio i televizijska spikerica i voditeljica, profesionalnu karijeru govorenja počela je na Radio Rijeci 1952. godine, a poslije uspješne audijencije prelazi na Radio Zagreb 1957. godine. Njena strelovita popularnost počinje  prelaskom na Hrvatsku televiziju, odnosno tadašnju Televiziju Zagreb 1963. godine. To je vrijeme kada se Hrvatska i Jugoslavija udaljavaju od istoka i postaju sve bliže zapadu slijedeći ga tehnološki i istovremeno usvajajući procese, manire, modu i postupke karakterističnije za zapadne nego za istočne zemlje Europe. U Beogradu je 1961. godine održana I. Konferencija nesvrstanih zemalja i Jugoslavija (Hrvatska) postaje potpuno nezavisna od istočnog bloka i zapada u vođenju autonomne vanjske politike. S tom liberalizacijom ukupnosti života, došla je i liberalizacija medijskog prostora, što je i omogućilo da se na Televiziji Zagreb  iznjedri veličanstvena pojava Gordane Bonetti, koja je po riječima jedne od njenih nasljednica, Helge Vlahović, bila uzor svim kasnijim spikericama Hrvatske televizije, ujedno postavivši najviše standarde televizijskog novinarstva.

Način izgovaranja i jasnoća izgovora, dikcija Gordane Bonetti je ono što ju je učinilo toliko posebnom, pamtljivom i nezaboravnom. Bogatstvo riječi kojim se koristila  te njihova artikulacija učinile su Gordanu posebnom sa zvonkim, prodornim i zvučnim glasom. Televizija je u to vrijeme bila medij koji je malo pomalo ulazio u sve domove, te je Gordana sa svojim specifičnim altom, neponovljivom bojom glasa praćenog prirodnim scenskim pokretom i snalaženjem na bini ili studiju, postajala dio, gotovo član svakog domaćinstva na prostoru gledanosti tadašnje Televizije Zagreb.

Gordana Bonetti, foto: hrt.hr

Gordana je besprijekorno govorila tri jezika, njemački, engleski i ruski. Njena neponovljivost nije prepoznata samo u Hrvatskoj i Jugoslaviji, već i u Europi, te u Barceloni 1966. godine osvaja vrijedno europsko priznanje i nagradu ONDAS, za vođenje putopisnih emisija „Smjerom putokaza“, te za radijsku interpretaciju književnih tekstova. Gordana Bonetti je najpoznatija spikerica u povijesti Hrvatske televizije. Vodila je informativne, kulturne i zabavne emisije, zatim TV kvizove, „Mikrofon je Vaš“ i festivale zabavne glazbe. Ostala je upamćena kao sinonim savršene dikcije, bogata vokabulara, besprijekorne artikulacije, specifične – samo njene boje glasa.

Gordana Bonetti je glasom koji osvaja bila čest gost i u drugim republikama bivše države. Preko zajedničkog dijela programa bila je priznata, uvažavana i cijenjena u svim sredinama. Tako je „Praktična žena“, priznati časopis za žene koji je izlazio u Beogradu, godišnju nagradu za najbolju ženu novinarku i spikericu nazvao po Gordani Bonetti. Nedavno slušam jednog poznatog srpskog glumca iz „stare garde“ koji kaže da su uvijek bili „ljubomorni“ ali istovremeno i uživali u tome kako je lijepo zvučao jezik kojim su govorili spikeri i glumci iz Zagreba kada bi došli u Beograd.

Gordana nikada nije prihvaćala filozofiju koja je govorila da spiker samo čita tuđe, ono što je netko drugi zamislio. Svojim je stilom rada ukazala, što je često i isticala, da „spiker kreira odnos između sebe i gledaoca“. Glasom koji je plijenio i opčinio sve koji su je iz dana u dan slušali, Gordana je bila isto tako i poželjan „tumač“ izgovora našeg književnog jezika. Zajedno sa Antonom Martijem odgojila je „veliku petorku“ voditeljica Televizije Zagreb – Helga Vlahović Brnabić, Željka Fattorini, Jasmina Nikić, Ksenija Urličić i Vesna Spinčić Prelog.

Suprotno uvriježenim mišljenjima koje se plasiraju o nebrizi za jezikom u tom vremenu, upravo Gordana Bonetti i navedene spikerice generacije koja se rađa jednom u sto godina, doprinijele su očuvanju hrvatskog jezika i kulture zajedno sa poznatim voditeljima toga vremena Oliverom Mlakarom i Ljubom Jelčićem. Svi su oni bili značajni javni iskaz kulture sredine iz koje su potekli i zaštitnici jezika kojim su govorili.

O tome se na Televiziji Zagreb i tada itekako vodilo računa, slobodno mogu reći, pa čak i više nego danas.