Novi Le Petit Larousse, kao novi Beaujolais

Autor 22.6.2011. u 05:39

Novi Le Petit Larousse, kao novi Beaujolais

Na tržištu u Francuskoj se 8. jula 2011. očekuje novi Le Petit Larousse Illustré 2012, kao što se na martinovo svake godine iščekuje novi Beaujolais.

Pierre Larousse, jedno od najpoznatijih imena leksikografije i enciklopedistike svijeta, rođen je početkom XIX stoljeća u Francuskoj. Larousse je patronim za jedan od najpoznatijih referentnih rječnika francuskog jezika. 1856. godine je izdao Novi Rječnik francuskog jezika, prethodnik današnjeg Petit Laroussea. Tada ga je Crkva osudila:  Sveta Služba rimske Inkvizicije ga je uvrstila na Indeks zabranjenih knjiga. Njegovo najveće djelo je Veliki univerzalni rječnik XIX stoljeća. Pierre Larousse je Rječnik napisao na 22700 stranica u 17 tomova – zadnji je izašao godinu dana nakon njegove smrti. Novi ilustrirani Larousse, objavljen početkom XX stoljeća, još uvijek predstavlja ponos Knjižare Larousse, koja je dobila stalnu adresu u jednoj od najpoznatijih i najpopularnijih pariških ulica, Saint-André-des-Arts. Tada je prvi put viđen bogato ikonografski ilustriran rječnik, avangarda u domenu izdavaštva. Taj prvi ilustrirani Larousse je onda prodat u više od 250 000 primjeraka – a i danas predstavlja pravu poslasticu među kolekcionarima. Zanimljivo je navesti da je osobna deviza Pierrea Laroussea bila “Poučiti sve ljude i o svemu”, a moto rječnika je “Sijem na vjetru”.

Martinovo je svake godine dobar izgovor da se dočeka i proslavi novi Beaujolais. Nažalost, generacije rječnika rjeđe su od vinskih. Nova izdanja rječnika izlaze svakih deset do dvanaest godina, a njihova priprema traje otprilike tri godine.  Vojska leksikografa i znanstvenih savjetnika Laroussea je u novo izdanje unijela oko 3000 novih riječi i novih 150 vlastitih imena: 60 umjetnika, pisaca, znanstvenika i sportista.

Zašto je kuća Larousse pripremila ovo izdanje, šta je novo ? Nove riječi koje se pojavljuju prvi put, nova imena koja su obilježila naše doba, novi izrazi koji nisu postojali, jer takve sitaucije ni odnosi nisu bili ni zamislivi… stare riječi u novom ruhu – cijela nova nepregledna bašta. Kao na primjer : “astromobil” je vozilo za kretanje po površini koja nije planeta Zemlja; “bento”, općeprihvaćen japanski izum, kutija od metala nove generacije, sa pregradama u koje se stavlja već pripremljena hrana za dnevni obrok; “konspiracionist” je novi ‘tip čovjeka’, uvjeren i koji uvjerava i druge da vlastodršci, politički i korporativni, primjenjuju dogovorenu tajnovitost tišine da bi sakrili istinu ili kontrolirali javno mnijenje;  “mikroblog” je blog sa kratkim tekstom što omogućava komuniciranje u realnom vremenu, npr. sa mobilnog telefona; “widget” je mala aplikacija koja se integrira u sustav eksploatacije neke web stranice, ili bazni element grafičkog interfejsa nekog softvera; “divX” je format kompresije numeričkih fajlova, upotrebljava se u dugometražnim filmovima.

Pored prosječnom smrtniku srednje životne dobi na Balkanu potpuno nepoznatih pojmova, ima i onih za koje nama ni objašnjenje ni slika neće trebati. Npr. prema Larousseu “chorba” je “juha koja se služi uveče u vrijeme Ramazana”, “malossol” je nabrekli krastavac pripremljen u blagom sirćetu, čest u ruskoj kuhinji i poznat za svim slavenskim hastalima. Kulinarstvo je velika potrošačka moda : skandinavski “gravlax” je sirov marinirani losos sa koprom. Ima i manje “ukusnih”, ali neophodnih pojmova: “ortoreksija” je opsesivni poremećej vezan za kvalitet apsorbirane hrane, “filovirus” (od latinski filum, konac) je vrsta virusa u koju se ubraja i ebola, “corium” je naslaga, gomila koja nastaje kao posljedica nukelarne katastrofe; “genotoksičnost” je pojava kad neka supstanca mijenja genom živih bića.

Mi na Balkanu odavno poznajemo raznorazne tuđe čorbe i nametnute kuhinje, ali iz novog Laroussea ćemo možda ipak nešto novo primiti k znanju. U novom Larousseovom  rječniku je naziv za rješenje još uvijek nepoznato u našim jezicima: gagnant-gagnant, ono poznato englesko win-win, za situacije u kojoj svi dobijaju, a niko ne gubi. Ta je riječ nepostojeća u našim jezicima jer je pojam nezabilježen na Balkanu, ali usvojen recimo u njemačko francuskim odnosima I kao takav zavrijedio novu natuknicu.

Kad sam na popisu ugledala riječ “klerikatura” – to me prvo podsjetilo na karikature u vezi sa klerom i vjerskim kolovođama, one što su obišle svijet i uzburkale osjetljive duhove mnogih vjerskih fanatika. Ali nije, stvar je ozbiljna: to je skup stručnjaka, najučenije glave, iz neke oblasti. 

Nova vlastita imena zaslužila mjesto u Rječniku su relativno mlađahni David Cameron, Leonardo Dicaprio, Venus i Serena Williams, Rafael Nadal – nepotrebno objašnjavati ko su ove planetarne zvijezde.  Tu je i Charlotte Gainsbourg, britansko/francuska glumica, kćerka kontroverznih roditelja, poznatijeg tate Sergea Ginsbourga i mame Jane Birkin (ko se ne sjeća pjesme čudnovatog naslova “Volim te, ni ja tebe”?), a za njom i  engleski sineasta Ridley Scott, autor kultnog filma “Blade Runner” iz 1982. Tu je i vremešni Stéphane Hessel (93), a to se već mora objasniti: član Pokreta otpora Francuske i francuski diplomata njemačkog porijekla, autor best-sellera “Pobunite se!” Među sretnim izabranicima su i Steve Jobs, gazda i ko-utemeljitelj Applea, nevjerojatni općeprisutni pisac Marek Halter, Marie Ndaye, dobitnica prestižne nagrade Goncourt 2009., kineski disident Liu Xiaobo, Albert Jacquard (85)… Ne znate ko je Jacquard? Predlažem – pogledajte u Rječnik, za to i služi. Već njegov domen djelovanja je zavrijedio da ga poznajete! Genetika – znanost XXI stoljeća!

Ima i izraza i riječi za koje će svakom prosječnom, dekintiranom Zemljaninu svakako trebati rječnik : eolska farma ili park (više postrojenja koji funkcioniraju koristeći energiju vjetra), povećana realnost (superpozicija slika infografije u 2D ili 3D sa snimcima u realnom vremenu), elektronička tableta (ultraravni aparat sa taktilnim zaslonom, bez tipkovnice, povezan sa internetom i WiFi mrežom), pametni telefon (mobilni telefon sa integriranim funkcijama PC, GPS, i mnogim drugim funkcijama, kao npr. ordifon), jedinstveni posjetitelj (internaut u posjeti nekom sajtu u određenom razdoblju; posjetitelj koji se broji samo jednom zahvaljujući cookies i njegovoj IP adresi. Broj jedinstvenih posjetitelja služi za mjerenje posjeta nekog sajta i naravno za upravljanje informacijama).

A novo ruho starih znanaca? Big bang je i poremećaj koji izaziva radikalnu promjenu u nekom sektoru, npr. big bang solarne energije. Kontinent je i novi domen znanja, znanosti, npr: mozak, kontinent kojeg znanost tek otkriva. Krokodil je okrutna, nemilosrdna osoba. Lizeza  je i lampa za čitanje ili elektronička knjiga, zavisno od konteksta. Sekestracija nije više samo zaključavanje nekog živog bića, nego je tehnologija koja se sastoji u zatvaranju karboničkog gasa i njegovom trajnom smještanju u duboke geološke strukture. Zaključujem: mnogima će trebati ovaj rječnik, bez novih tehnologija se više ne može živjeti. A politika, kao i obično, viri od tamo gdje smo je najmanje očekivali: novo značenje riječi ‘slavina’, ili česma ako hoćete, izvor je koji ima nečeg u izobilju, npr. televizijski kanal – nepresušna česma turskih serija na balkanskim TV stanicama. 

Malena po imenu sudeći, ali pozamašna knjiga, Novi Petit Larousse Illustré 2012 ima 62000 zajedničkih imenica, 28000 vlastitih imena, 150000 definicija, 5000 ilustracija, i atlas sa 350 ažuriranih karata. (Samo da ne bude kao na Euronews-u, europskom TV kanalu koji 24 sata dnevno emitira vijesti simultano na više jezika, a sjedište mu je k’o za inat u Lyonu: kod njih još uvijek na zemljopisnim kartama nema balkanskih realnosti našeg poluotoka,  ni Kosova, ni Crne Gore). U novom Larousse 2012  ima i 128 stranica enciklopedijskih ilustracija. A da ne smetnem s uma ni ružičaste stranice (e nije ono, na šta ste – ako ste – pomislili!): izreke, poslovice, strane, latinske, povjesne…Tiraž : 700 000 primjeraka. Cijena : pedesetak eura.

Sa nestrpljenjem čekam novi Larousse, kao što neki čekaju novi beaujolais. Živo me zanima da li su te učene francuske glave zabilježile postojanje dva različita pojma, bosanski i bošnjački. U francuskom jeziku od rata naovamo vječito “ratujem” sa frankofonima : izgleda da oni još ne znaju da osim ‘bosniaque’, bošnjački,  postoji i ‘bosnien’, bosanski, i da to nije isto. Dapače.  A ni jedan rječnik mi do sada nije dao za pravo, ma kako dobru reputaciju imao. U zemljici Bosni ima i drugih, a ne samo – Bošnjaka. Pa makar i dobrih Bošnjana.

Izgleda da zapetljanciju sa ovim nazivom neće zadugo razriješiti ni najbolji rječnik na ovom svijetu, ni najučenija klerikatura. Na čast konspiracionistima koji su to i htjeli.

 

 

Autor 22.6.2011. u 05:39

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija