Otvorena izložba “Odjeci socijalnih nemira u BiH kroz štampu”

Povezani članci

• Zašto je novinarstvo i mirovna misija?
• Premijeru Fadile Novaliću nastavio si put kriminalnim stazama!
• ‘Rođeni za vječnost’ i ‘Tišina poraženog grada’: Dvije nove knjige u izdanju portala Tačno.net i CKM-a
• Emisija Cenzura: „Neofašizam u etno-fraku” prof.dr. Esada Bajtala
• Christian Schwarz-Schilling: Čović je došao u Banjaluku kako bi Milorada Dodika podržao u odcjepljenju Republike Srpske od BiH
• Nacrti zakona o elektronskim medijima i javnim servisima

Foto: Š.G.

OKC ABRAŠEVIĆ I DRUŠTVO UMJETNIKA MOSTARA organizovali su izložbu “ODJECI SOCIJALNIH NEMIRA U BIH KROZ ŠTAMPU” autora, novinara i publiciste Šemsudina Zlatka Serdarevića

Zlatko Serdarević

Iako ova postavka na prvi pogled nije velika jer ona  predstavlja samo pažljivo koncipirani  izbor  tekstova u našoj štampi, ipak se može pratiti tok socijalnih nemira u  Bosni i Hercegovini čiji su najvidljiviji znaci kulminirali u februaru ove godine. Ja sam zahvatio period od kraja 2011. godine do danas kako bi se posjetioci upoznali sa svim što je prethodilo nemirima, i pokazao kontinuitet nezadovoljstva građana. Cilj mi je bio da pokažem u kolikoj mjeri su pojedini listovi reagovali na događaje kao i njihovo objektivno i profesionalno izvještavanje s obzirom na činjenicu da je uvriježeno mišljenje o potpunoj zavisnosti medija. Pažljivim razgledanjem izloženog materijala uočava se  pozitivna ocjena nemira od strane državnika, ambasadora,  predstavnika EU, USA i drugih vodečih svjetskih sila.

Njima se pridružuju intelektualci, evropski filozofi, domaći umjetnici a sve nam to govori o ispravnosti borbe za ljudska prava, slobode i bolje sveopće uslove za život. Držim da će ova izložba probuditi još veću svijest kod građana jer na jednom mjestu vide ono što je prošlo ali i ono što tek treba da se dessi kako bi u konačnici upjeh bio potpun, kazao je na otvaranju izložbe autor Zlatko Serdarević.

Zlatko Serdarević i Huso Oručević

Meni je izuzetno drago da se neko bavi ozbiljnim sakupljačkim poslom, sakuplja dokumente, u ovom slučaju to je dokumentacija iz štampe. Mislim da uvijek nedostaje jedan oblik kontinuiranog razmišljanja o odrđenom problemu. Ovdje imamo vrlo jasno u zadnje 3-4 godine predstavljene isječke iz novina, ito mali dio isječaka  koje smo ja i g. Serdarević okupili. Mi smo prošli kroz neke od njih, izabrali ove koji se mogu vidjeti ovdje u Abraševiću, oni su najbučniji i pokazuju jedan put od 2008. godine, od globalne krize koja je zahvatila svijet, kako se tek nakon 2 godine njen eho od velikih međunarodnih financijskih institucija ali i manjka stranih investicija prelila na BiH koja je sa svojim problemima koje je imala, političkim ali i svim drugim, nacionalističkim, ustvari dobila ozbiljan drugi problem koji je evoluirao u ovo što smo imali prošle godine u proteste JMBG, a onda proteste koji su zahvatili početkom ove godine cijelu BiH. Raduje me da neko prikuplja informacije ali sada bi bilo dobro da se tim informacijama na jedan analitički način pristupi i napravi ozbiljan pregled kako su to mediji u BiH pratili, na šta su se mediji fokusirali kroz to vrijeme, pozivajući građane da ne reagiraju na politički bezobrazaluk, a onda kada su građani odgovorili, izašli na ulice, mediji su pokušali na jedan dosta neprijatan način da blokiraju mržnju ali i neki oblik ljutnje, gnjeva koji su ispoljili građani BiH u tome periodu. Mediji su imali put, da su ranije  kao neki koji su uočili probleme u BiH o tome pisali, kada se stvarno o tome progovorilo, kada se došlo u situaciju da se jasno artikulira šta je problem u BiH, mediji su se na neki način prepali sami svojih naslova i to je ono što je dosta neobično za ovu izložbu što možemo vidjeti. Posebnu pažnju bih skrenuo na početak protesta iz februara ove godine koji pokazuju kako gori vlast itd…prvi dodir sa ljutnjom i gnjevom bh građana i kasnije kako se taj gnjev na neki način topio kroz medije  kao što se topio sam gnjev, sama ljutnja koja se izlila na ulice BiH. Mislim da se to jako dobro vidi kroz ovu izložbu, kazao je Huso Oručević.