PODIZANJE JEDARA U NARODNOM POZORIŠTU SARAJEVO

Povezani članci

• Otvorena kutija olovnih slova
• Kurspahić: Pred “otvorenim vratima”
• Šemsudin Gegić uoči promocije “Dnevnika seobenog lica”: Sarajevo me formiralo i kao čovjeka i kao umjetnika
• Jasmila Žbanić: Ovaj film posvećen je Ženama i Majkama Srebrenice i njihovim ubijenim sinovima, muževima, očevima…
• Znakovito, izložba Miodraga Spasojevića Štrike u Zvonu
• Promocija knjige Abdulaha Sidrana “Oranje mora”

Foto: FENA

Trinaesta zbirka poezije, a četrdeset treća knjiga u stvaralačkom opusu Gradimira Gojera Podizanje jedara promovirana je u reprezentativnom prostoru središnjeg foajea Narodnog pozorišta Sarajevo. Zbirku je izdala NVO Gariwo iz Sarajeva, u ediciji Kaleidoskop (urednik Esad Kočan), kao jedan od priloga desetoj godišnjici izdavanja prve knjige ove nevladine organizacije.

Ova promocija je i nastavak obilježavanja četrdesete godišnjice stvaralačkog rada redatelja i pisca Gradimira Gojera.

Foto: FENA

Podizanje jedara promovirali su ugledni mostarski novinar i urednik TV Mostar Šemsudin Zlatko Serdarević i sarajevski književnik Bakir Makarević. Direktorica NVO Gariwo Svetlana Broz moderirala je ovaj susret djela Gradimira Gojera sa publikom, a značajan dio promotivnog akta Brozova je intonirala citiranjem fragmenata recenzentsko-kritičke bilješke poznate hrvatske književnice Božice Jelušić o ovom Gojerovom djelu.

Šemsudin Zlatko Serdarević napravio je paralelu zavičajnog karaktera između nekih pjesama velikog Alekse Šantića i današnjeg poetskog stvaralaštva Gradimira Gojera. Serdarević ističe: „Samoća je evidentna, ali i kreativna zbog prisutnosti Gojereve svijesti – svijesti intelektualca i nataloženog iskustva. U ovoj poetskoj zbirci, nevelikoj po sadržini, ali vrlo značajnoj po snazi poruka, umjetničko-estetskoj vrijednosti karakteristične misaone dubine i leksičke širine sublimisano je Gojerovo životno iskustvo. On je u biti iskreni tumač svoga života, što ovoj zbirci daje jednu dominirajuću povisilicu…“

Makarevićevo viđenje nove Gojerove zbirke je sublimirano u njegovoj ocjeni kako je: „Gojerova poezija teško prihvatljiva za ljude koji ne baštine toliko životnog iskustva kako bi shvatili njegove poruke… Ono što nam je Gojer ponudio u novoj knjizi zapisi su razorne intime, gdje svaki trenutak može biti inspiracija za naredni veliki čin.“

Foto: FENA

Svetlana Broz je evocirala bitne značajke Gojerovog opusa, njegovu širinu i raznolikost, a sam autor govorio je u kontekstu svojevrsne dileme – tvrdnje recenzentice Božice Jelušić čemu on zapravo najviše pripada: logici mirotvorca ili pak mitotvorca.

„Mi živimo u vrijeme mitova i sve što sam napisao u ovoj knjizi je na neki način inspirirano velikom teatarskom predstavom koja je zaronjena u mit, koju sam nekada davno gledao u beogradskom Ateljeu 212 Il giganti della montagna velikog Luigia Pirandella. Sve što se dešava sada oko nas je virtuelna predstava i tek kad se zatvorim u četiri zida osjetim zaista pravi život. Nismo niti svjesni da naši životi tako kratko traju, a oko nas se dešavaju čuda. Mi pravimo mitove od nerealne stvarnosti, dok ta iskrena čuda prolaze pored nas, a mi ih nismo svjesni…“ rekao je na kraju Gojer.

Gojerove stihove je čitao iskusni sarajevski glumac Alija Aljović.