»POGREŠAN PERON« RADMILE KARLAŠ

Povezani članci

• Michel Slomka: “Srebrenica, povratak na zemlju”
• Božica Jelušić: BARBAROGENIJSKI SLAVOPOJ
• Collegium artisticum: Internacionalna izložba “The Smile of the Sphinx” / “Osmijeh Sfinge” (5.3. – 20.3.2021.)
• Adnan Repeša: I mrtvi su umirali
• Mostarci uz Srebrenicu: Skok „bez aplauza“ sa Starog mosta
• OD LOPOČA DO NEPREMOSTA

Piše: Amir Brka

Nakon romana Četvorolisna djetelina (2009.) i Kad utihnu melezi (2010.) – upravo je, U izdanju tešanjskog Centra za kulturu i obrazovanje, objavljena nova knjiga Radmile Karlaš, zbirka kratkih proza naslovljena Pogrešan peron.

Korice je oblikovao Ismar Mujezinović, a u odlomcima iz recenzija u knjizi stoji slijedeće:

“To je svijet naseljen demonima, utvarama, sjenama, slutnjama – ali Radmila Karlaš uspijeva literarno oblikovati te prostore racionalno nedohvatljivog, jer su joj, očito je, prisno bliski, jer žive u njoj, kao što i ona živi s njima. Stoga svaka od ovih proza, kao i knjiga u cjelini, ostavljaju vrlo snažan dojam potpune vjerodostojnosti (…) Ovdje je, dakle, posrijedi posebna potreba, pa i strast za poniranjem u psihološko, također i u nesvjesno, a za proznu književnu artikulaciju ovakvih prostora neophodan je i poseban spisateljski dar. Takvi svjetovi postuliraju, naime, pripovjednu sintaksu drukčiju od uobičajene, a Radmila Karlaš u tome je dosljedno samjerena, jer je autoričin sluh nedvojben, a njezin dar i vještina uobličenja razvijeni su često i do virtuoznosti.” (Amir Brka)

“Šarenilo vjera i vjerovanja, pogledi na svijet, strategije razvoja i prije svega turbulencije koje su obilježile Balkan, nude poprište na kojem od ex jugoslavenske književnosti možemo uvijek očekivati semantička iznenađenja. To potvrđuju i priče Radmile Karlaš, upravo u smislu iznenađenja i neobičnih  semantičkih obrta, zaokreta te usmjeravanja. Spisateljica je tako negdje potpuno metafizički usmjerena, drugdje zavičajno raspjevana i vezana na običaje bosanskog čovjeka, na drugom mjestu svijet je usmjeren u kozmos u za pisca tipičnoj melanholiji tragaoca. (…) Upravo priče u kojima Radmila Karlaš poseže za izuzetno osjetljivim temama pokazuju je kao zrelu i formiranu autoricu koja može suvereno izaći na kraj sa patetikom, jasnim i preciznim spisateljskim diskursom, što je i dokaz da je njena vještina majstorska. Mada se njena proza dotiče melanholije i zapletenih tema, upravo joj iznenadni semantički zaokreti i vitalno nadanje daju blistavu moć.” (Jurij Hudolin)

Radmila Karlaš rođena je u Banjaluci 1963. godine. Novinarstvom je počela da se bavi u svojoj dvanaestoj godini (revije Džuboks i Film). Široj javnosti poznata je kroz svoj višedecenijski rad u BBC, Voice Of Amerika, WDR, Alternativ Informativ Netvork (AIM), Video nedeljnik (VIN) i mnoge druge printane i elekronske medije. Bila je višegodišnja koordinatorica Amnesty International (AI) u BiH, te članica mnogih nevladinih organizacija u zemlji i svijetu (Sistem in tranzition Berlin, Verona forum Brisel, Asocijacija Sarajevo Ruan. Forum Bosna i druge.) U svojim višestrukim javnim nastupima u zemlji i svijetu bila je bespoštedna kritičarka i oponentica akterima razdora i nacionalističkog politikanstva na teritoriji bivše Jugoslavije. Članica je Društva pisaca BiH. Živi u Banjaluci.