POPUT LEPTIRICE

Gradimir Gojer
Autor 22.8.2015. u 16:16

POPUT LEPTIRICE

– Foto: Oslobodjenje –

Baletološki zapis

Piše: Gradimir Gojer

Među brojnim motivima koje je veliki Miroslav Krleža varirao bio je i motiv jedne leptirice…

Po njoj Krleža piše poetično, kao o kakvu svjetskomu čudu, kao o neponovljivoj datosti jednoga trena u životu svojih dramskih osoba. Upravo čitajući, po tko zna koji put, ovaj Krležin mali univerzum, dat na način leptirice, rađao se i naslov ovoga zapisa o prvakinji sarajevskog baleta, primabalerini Minki Kamberović…

I onda se vraćam decenijama unazad, pa čitam vlastiti tekst Žizela Minke Kamberović: „… Magla i vlažna, po mnogo čemu melankolična sarajevska noć… Dvadeset i jedan je čas i trideset minuta… Završilo se dvočasovno vrijeme čarolije i svijeta iz bajke… Čudesne bajke, koju samo njoj znanim vlatima tka večeras, kao i uvijek, primabalerina Emina Kamberović. Adamova muzika i simfonija pokreta, pa opet vlažna noć. Cerasićeve pjesme pred odlazak u san i… san… Sarajevo spava…“

Zapis iz 1988. godine podsjeća me što je sve ta čudesna primabalerina svojim letom leptirice pobuđivala u svima nama okupljenim tih godina u gledalištu Kuće na Obali… A to što je pobuđivala Minka Kamberović proizišlo je iz glavnih i naslovnih solističkih partija koje je plesala u: Uspavanoj ljepotici Čajkovskog, Verdijevoj Aidi, Romeu i Juliji Prokofjeva, Fantastičnom magazinu Rosinija, Baranovićevom Licitarskom srcu, Egkovom Abraksusu, Pepeljuzi Prokofjeva, Alevijevoj Jevrejci, Labudovom jezeru Čajkovskog, Adamovoj Žizel, Gunoovom Faustu, Na lijepom plavom Dunavu Štrausa, Žar ptici Stravinskog, Geršvinovoj Rapsodiji u plavom, Bahčisarajskoj fontani Asafjeva, Romeu i Juliji Prokofjeva, Zajčevom Nikoli Šubiću Zrinskom, Minkusovom Don Kihotu, Škerlovim Kontrastima, Bizeovoj Karmen, Hristićevoj Ohridskoj legendi, Bartokovom Čudesnom mandarinu, Kamenom cvijetu Prokofjeva, Škerlovom Grozdaninom kikotu

To su tek nabrojani naslovi, baletne uspješnice do 1969., kada jedna od najtalentiranijih balerina Jugoslavije odlazi na usavršavanje u prestižna učilišta čarobnosti na vrhovima prstiju, u Sankt Petersburg. Po povratku iz postojbine bijele umjetnosti, Minka Kamberović nastavlja baletnu čaroliju u predstavama: Esmeralda, Edip, Satana, Karmen, Žizel, Sirano de Beržerak, Uzaludna predostrožnost, Divertimento, Igra karata, Petar Pan, Hasanaginica, Sokolj i Miruša, Labuđe jezero, Adam i Eva, Kreature…

Bogati opus ove genijalne sarajevske primabalerine ne bi bio potpun bez dijela repertoara ostvarenog na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu: Čajkovski Frančeska da Rimini, Bombardeli Krvoproljeće, pa opet Adamova Žizel

Upravo plešući jednu od najpoetičnijih uloga baletnog repertoara i rigoroza u ovoj umjetnosti, za koju je veliki Meša Selimović kazao da mora biti: „… ili savršenstvo ili promašaj…“, jedne kobne noći na splitskoj sceni doživljava ozljedu koja će promijeniti njen život… Ona će ubuduće svu svoju umjetničku energiju posvetiti pedagogiji, u svojoj BiH, ali i u bijelom svijetu, europskom.

Fascinantan je broj baletnih naslova koje je ova balerina otplesala surađujući sa plejadom ponajboljih koreografa toga vremena: Slavkom Pervanom, Normanom Dixonom, Dragom Boldinom, Franjom Horvatom, Ubavkom Milanković Janjić, Dimitrijem Parlićem, zatim poznatim europskim imenima poput Nojmajera, Anisimove, Jerasa…

Minka Kamberović, ta čudesna sarajevska baletna leptirica polučila je u prebogatoj umjetničkoj karijeri i naslove, koje su mediji itekako potencirali: Labudica postaje Žizela, Vihor pokreta, Uvjerljivo scensko kazivanje Minke Kamberović

Nižući sjajne baletne nezaborave Minka Kamberović je u to doba oplemenila i obogatila i umjetnički program Televizije Sarajevo, surađujući sa timom talentiranih, marljivih televizijskih inovatora: Željkom Marjanovićem, Dejanom Zagorcem, Aleksandrom Jevđevićem, Miroslavom Svarom…

Neki od tih nezaboravnih televizijskih projekata bili su: Pepeljuge, Tri balerine i plakat, Amerikanac u Sarajevu, Bosna da prostiš, Generalna proba, Sam sa muzikom Edvarda Griga, Dama Pik

Ipak, najznačajniji doprinos, kada je šira tv javnost u pitanju, Minka Kamberoić je ostvarila televizijskim snimcima praizvedbi domaćih, bh. baleta Grozdanin kikot i Satana.

Skladatelj, akademik Vojin Komadina, kao i Splićanin maestro Silvio Bombardeli svoja ostvarenja prvih izvođenja Satane, Hasanaginice i Krvoproljeća duguju, prije svega, virtuoznoj lirskoj paleti baletnog vokabulara Minke Kamberović, jednako kao i slovenački kompozitor Dane Škerl, koji je ispisao baletne partite goleme vrijednosti, inspiriran genijalnim lirskim romanom Grozdanin kikot Hamze Hume.

Veliki uspjeh baleta Sokolj i Miruša, albanskog skladatelja Akila Kocija bio je jedan od do tada, neviđenih lirskih uzleta i stvaralačkih kliktaja Minke Kamberović.

Ova primabalerina ovjenčana Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva i Dvadesetsedmojulskom nagradom SR BiH odgojila je generaciju balerina, a sadašnja direktorica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, Edina Papo i njena sestra, uspješni koreograf Baleta i Opere u rumunjskom kazališnom centru Brašovu, ponijele su plemeniti gen ove čudesne leptirice sarajevske baletne scene.

Svojim stručnim radom u području scenskog efektnog pokreta i koreografije posvjećene estradi, Emina Kamberović je dala itekakvog doprinosa rastu sarajevske glazbene, a posebice pop i rock scene.

Gradimir Gojer
Autor 22.8.2015. u 16:16

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija