POVRATAK ISKONSKIM VRIJEDNOSTIMA TRIFOLIUMA LIKOVNIH UMJETNIKA PORODICE JAKIROVIĆA

Š.L.
Autor 13.7.2018. u 14:08

Izdvajamo

  • I kada slika vitke okomice bišćevića ćoška kao i čardaka ni na nebu ni na zemlji, ali kada dodaje vlastitu interpretaciju nekog čudnog, samo njegovoj tvoračkoj imaginaciji pripadajućeg kružnog luka Starog mosta, Alica Jakirović odlazi putovima osobne poetike koja je koliko iskustvaena toliko iznalazi potpuno nove i originalne odekvate realitteta mostarskih motiva, zapisao je Gradimir Gojer.

Povezani članci

POVRATAK ISKONSKIM VRIJEDNOSTIMA TRIFOLIUMA LIKOVNIH UMJETNIKA PORODICE JAKIROVIĆA

foto: bljesak.info

U Centru za kulturu otvorena izložba likovnih radova Anela, Đanija i Alice Jakirovića

Jakirovićeve modrine koje su došle nakon kamenitog, sivog ciklusa, a u oba ova posljednja ciklusa osjeća se, prije svega, dominacija njegovog temeljnog crtačkog metjea kao postamenta svakog ozbiljnog umjetničkog djela, jednostavno donose emotivne umjetnikove duboko odživljene impulse, gotovo da bi se moglo kazati da je svaka njegova slika svojevrsni srcegram ovog pjesnika likovnosti mostarskih veduta

Šesnaesti sadržaj Mostarskog ljeta 2018. – kolektivna izložba likovnih radova Alice, Đanija i Anela Jakirovića pod nazivom „Povratak iskonskom“ privukla je izuzetno veliki broj posjetilaca okupljenih u Centru za kulturu.

U katalogu koji prati ovu postavku sačinjenu od 45 radova sa tri likovne poetike i  tri rukopisa akademik Gradimir Gojer je između ostalog napisao da autori predstavljaju ne  samo sastavnicu mostarske nego i bosanskohercegovačke likovne scene.

“Brižljivo su Jakirovići selektirali osobne umjetničke opuse, pa je izložba i svojevrstan eksplikativ njihovog ukupnog rafinmana. Svaka pojedinačna poetika Jakirovića zaseban je doprinos ponudi mostarske likovne pozornice, pa je odnos prema njihovim djelima potrebno analizirati i u okviru njihovih opusa, ali i kontekstualizirati u mostarski i bosanskohercegovački likovni kompozit djela ovih stvaralaca.  Poseban  kvalitet ove stvaralačke soareje je potpuni novum , pa i stanovit zaokret u traganjima najstarijeg Jakirovića, jer je njegov novi ciklus intoniran bojama modrina kao svojevrsni odsjaj neretljanskih dubina. Te Jakirovićeve modrine koje su došle nakon kamenitog, sivog ciklusa, a u oba ova posljednja ciklusa osjeća se, prije svega, dominacija njegovog temeljnog crtačkog metjea kao postamenta svakog ozbiljnog umjetničkog djela, jednostavno donose emotivne umjetnikove duboko odživljene impulse, gotovo da bi se moglo kazati da je svaka njegova slika svojevrsni srcegram ovog pjesnika likovnosti mostarskih veduta, napisao je Gradimir Gojer.

Na otvaranju izložbe o radovima je svoje impresije izložio Zlatko Serdarević, predsjednik Udruženja umjetnika Mostara, konstatujući da je izložba  priređena pod zajedničkim nazivom „Povratak iskonskom“  kako bi se istakle danas nedostajuće vrijednosti u društvu, porodici i u javnom životu , koje su predstavljale iskonske parametre za definisanje međuljudskih komunikacija. Podsjetio je da ovo nije jedinstven primjer u Mostaru da se široj kulturnoj javnosti predstvljaju umjetnici članovi jedne porodice. Naveo je primjer Florijana,  Ivana i Josipa Mićkovića i njihove prezentacije u Ćorovića kući.

– Đani pripada autentičnoj mostarskoj školi njegovanja bareljefa na plemenitim metalima, jedinstvenoj školi ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na širim prostorima. On slijedi začetnike te škole među kojima su Aranka Njirić, Sule Čelebić i Genadije Gena Samardžić kojima će se kasnije pridružili Ismet Kurt, Pero Đidić i Kemal Kebo iz srednje generacije. Ono što je dominantno na Đanijevim radovima, preko kojih tumači vlastite impresije i intimne reakcije na aktuelni život, jeste apstrakcija sa ponekim jasnim realnim simbolom te izlazak motiva  iz okvira slike kao naznaka otvorenosti teme, kazao je Serdarević.

Dodao je da vrlo često on  poslije termičke obrade ne obrađuje bareljefnu površinu bakra kako bi joj dao sjaj ili kolorit, što prakticiraju svi drugi pripadnici ove škole. Po njegovim riječima autor time zadržaje  prirodni spektar boja na površini metala kao osnove, što djelu daje posebnu prijemčljivost i likovnost.

O Anelovim djelima je kazao da su refleksije njegovog profesionalnog opredjeljenja kao diplomiranog arhitekte, sa izrazitom potrebom akcentiranja vertikala kao simbola savrmenih objekata,  ali da on vrlo vješto i smisleno obogaćuje slike izdašnim koloritom.

– Međutim, on je  svojom imaginacijom uspio u prilično determinisane i oštre geometrijske oblike unijeti mediteranski kolorit i radove učiniti magično privlačnim. Ovdje je riječ o kolorističkom hedonizmu, na kome on istrajava oduševljavajući se fenomenom kolorističkih isvjetljavanja. Boja je propjevala u prefinjenim sazvučjima južnog podneblja sa dominantnom plavom bojom, istakao je Seradrević.

jakirovići 3

Đanijev i Anelov otac Alica Jakirović je  afirmisani  likovni umjetnik sa nizom učešća na kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i svijetu. Čest je gost likovnih kolonija i redovno uzima učešće u tradicionalnim selektivnim izložbama u organizaciji matičnog Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBIH). Stekao je veliko iskustvo i savladao tajnovitost metjea. Posjeduje potpuno izgrađeni stil i neprestano ima potrebu za istraživanjem.

– Prateći  njegove cikluse od onog tematski vezanog za vedute starih gradova, preko mrtvih priroda i krajolika do morfologije hercegovačkog tla, nije teško zaključiti da je njegova razvojna linija u neprestanom kvalitativnom usponu. U emotivnoj raščlanjenosti perceptivne stvarnosti on na posljednjim slikama ulazi u bit ne samo mikro svijeta kamnejara, nego ujedno uspijeva snagom svoje perceptivne erudicije, likovno izraziti nutarnja uzbuđenja i turbulencije izazvane u susretu sa materijalnim svijetom. On je dosljedan u građenju svog  pogleda na svijet, svog likovnog izraza i konačno stilske determinisanosti, kazao je Seradrević.

Đani Jakirović je član Udruženja umjetnika Mostara i Udruženja umjetnika primjenjene umjetnosti BiH (ULUPUBIH). Na izložbi je zastupljen sa dvanaest bareljefa na bakru sa temama dvoličnost, jedan je put, grad i sjećanja.

– Zajednički nastup doživljavam kao veoma bitan dio svoje karijere jer je od ranog djetinjstva moja želja bila da zajedno nastupimo. Tada nismo ni slutili da ćemo biti uspješni i da izlažemo sa ocem. Evo, to se desilo i ja sam izuzetno sretan, vjerujući da će ovakvih zajedničkih prezentacija još biti ne samo  u Mostaru nego i u drugim našim gradovima, kazao je Đani Jakirović.

Arhitekta Anel Jakirović istražuje ne samo prostorni odnos i igru volumena, nego se fokusira na najosnovniji likovni medij – boju. Ovaj put izložio je devetnaest pažljivo probranih radova, dovoljno da se prepozna razvojna linija.

– Ovaj ciklus traje preko deceniju a u zadnje vrijeme radim na simbiozi arhitekture, geometrije, svakodnevnih tema, dječije naivnosti i psihologije boja.

Preko psihologije boja, kroz svakodnevne teme uz tradicionalni slikarski zanat nastojim iskazati svoje osjećaje i promišljanja. Ova  priča se bazira na povratku tradicionalnim, dakle finimi normalnim vrijednostima, koje se danas gube u procesu globalizacije. Tu prije svega mislim na povratak vrijednostima obiteljskog života, jačanju morala, povratku čovjeka čovjeku i mnogim drugim vrijednotama koje su se potpuno izgubile, izjavio je Anel jakirović.

U odnosu na ranije cikluse posljednji je svakako najzanimljiviji jer je u njemu sublimacija autorovog iskustva i znanja. Oblici tla, kako je nazvao opus, reflektuje njegovu snagu i percepciju da pronikne u mikro svijet kamena.

– I kada slika vitke okomice bišćevića ćoška kao i čardaka ni na nebu ni na zemlji, ali kada dodaje vlastitu interpretaciju nekog čudnog, samo njegovoj tvoračkoj imaginaciji pripadajućeg kružnog luka Starog mosta, Alica Jakirović odlazi putovima osobne poetike koja je koliko iskustvaena toliko iznalazi potpuno nove i originalne odekvate realitteta mostarskih motiva, zapisao je Gradimir Gojer.

Pored Mostara Alica Jakirović je izlagao je u Regensburgu, Karlovcu, Kragujevcu, Ohridu, Sarajevu,Bihaću, Počitelju, Goraždu i drugim gradovima. Diplomirao je na likovnom odsjeku Pedagoške akademije u Mostaru. Laureat je nagrada „Most“ i „Mimar mira“ Centra za mir i multietničku saradnju Mostar za doprinos afirmaciji likovne umjetnosti na širim prostorima.

Š.L.
Autor 13.7.2018. u 14:08