Promocija dva djela Hedine Tahirović-Sijerčić na Internacionalnom sarajevskom sajmu knjige i učila

Povezani članci

• Uvijek u nečijoj kući gori.…… 
• Rubinstein Klezmer Project na sceni Kamernog teatra 55
• OSJEĆAJ ZA TUĐE
• Plenković u BiH: Bolje ništa nego išta
• Moć Krležine magije nerazjašnjiva je
• Zašto ću glasati za… tri tačke

Foto: Internacionalni sarajevski sajam knjige i učila

U okviru 33. Internacionalnog sarajevskog sajma knjiga i učila 2022., danas je održana promocija dva djela Hedine Tahirović-Sijerčić: Romani Čhib “Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma” i “Language and literature of Roma within translation in the Western Balkans: Poetry in self-translation“.

Tahirović-Sijerčić je književnica, pjesnikinja, istraživačica i specijalna gošća ovogodišnjeg izdanja Sajma, kojoj je pripala i čast da otvori ovu manifestaciju. Tahirović-Sijerčić je i aktivistkinja koja se zalaže za uvođenje romskog jezika u škole, barem kao izbornog predmeta i ukazuj na težak položaj romskog jezika.

“Malo je onih koji omogućavaju Romima da se izraze na svom jeziku i promoviraju ga. Zato sam zahvalna Fondaciji za otvoreno društvo koja je omogućila izdavanje knjiga, ali i Sajmu knjiga, manifestaciji koja ima osjećaj za ovo ljudsko pravo Roma. Velika većina Roma u BiH ne govori romski jezik, a upravo nepostojanje mogućnosti njegovog sistematskog učenja je razlog tom žalosnom trendu. Zato sam se u svom djelu Romani Čhib ‘Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma’ osvrnula na problem identiteta, etničkog i kulturnog. Druga knjiga je moja doktorska disertacija u kojoj analiziram romske pjesnike koji se nalaze u egzilu. To su Neđo Osman, rođen u Makedoniji i Ruždija Sejdović iz Crne Gore koji žive i rade u Njemačkoj. Treći je rahmetli Mehmed Saćifi sa Kosova, radni vijek je proveo u Srbiji. Četvrti autor sam ja, rođena Sarajka, a svoj rad sam nastavila u Njemačkoj i Kanadi”, kazala je Tahirović-Sijerčić.

Pored autorice govorio je i Ibrahim Spahić koji je pozvao Društvo pisaca BiH i PEN centar BiH da u svoje članstvo uključe književnicu Tahirović-Sijerčić.

“Hedina je svojim radom svakako zaslužila to članstvo. U nekim drugim vremenima imali smo emisije na romskom jeziku, imali smo u školama organiziranu nastavu na romskom jeziku. Nažalost, u ovom demokratskom i otvorenom društvu romska zajednica se nalazi na marginama i to se mora promijeniti”, kazao je Spahić.