ROMEO SARAJEVSKE BALETNE SCENE

Gradimir Gojer
Autor 12.8.2015. u 13:15

ROMEO SARAJEVSKE BALETNE SCENE

Za baletne nezaborave Antuna Marinića

 

Dalekih četrdesetih godina prošlog stoljeća na prelijepom i dalekom otoku, koji sam tek nedavno upoznao, u mjestu Lopar, na Rabu, rodio se najveći baletni igrač sarajevske baletne scene, Antun Marinić. Balet je učio u klasi Suhyja, u Baletnoj školi u Osijeku, a od 1956. godine prvak je Baleta i nositelj najznačajnijih solističkih uloga.

Marinić je od početka svoje karijere bio odan klasičnoj i romantičnoj baletnoj logici! Njegove najznačajnije uloge su Romeo (Romeo i Julija), Princ Zigfrid (Labudovo jezero), Grof Albert (Žizela), Princ (Pepeljuga), Kvazimodo (Esmeralda), Mandarin (Čudesni mandarin).

Antun Marinić je bio igrač lirske intonacije, finog sklada u pokretu, preciznog donošenja dramatike lika. Kao baletnom igraču naročito su pristajale piruete, arabeske i ešapei.

Antun Marinić je nagrađen najvećim priznanjem Grada Sarajeva – Šestoparilskom nagradom, a pored toga ovom iznimnom umjetniku pripala je i Zlatna plaketa Grada Sarajeva.

Rijetki su baletni igrači, pogotovo iz naše sredine, koji su gostovali (i to u velikim ulogama!) na brojnim jugoslavenskim baletnim scenama: u Zagrebu kao Princ (Pepeljuga), u Novom Sadu kao Bazil (Don Kihot), te Kaščej (Žar ptica), Ljubavnik (Agostino), a u Beogradu kao Grof Albert (Žizela)…

Gostovao je i u Ateni, u ulozi Kralja u Bahanatkinjama.

Marinić je tumačio veliki broj solističkih uloga: Romeo (Romeo i Julija), Marko i Glavni janičar (Ohridska legenda), Gospodar podzemlja (Noć na golom brdu), Karmel (Ljubav čarobnica), Princ Florimond (Uspavana ljepotica), Princ Zigfrid (Labudovo jezero), Oficir (Fantastični magazin), Mandarin (Čudesni mandarin), Koreograf (Koreografske sekvence), Don Alvar (Danina), Kopeliju (Kopelija), Princ (Pepeljuga), Faust (Abreksas), Momak (Licitarsko srce), Grof- Albert (Žizela), Mladić (Remi), Girej (Bahčisarajska fontana), Čovjek (Dvojnik), Polišinel (Salata), Bazil (Don Kihot), Neznanac i Fantom (Nina), Husar i Grof (Na lijepom, plavom Dunavu), Solista (Kontrasti), Danilo (Kameni cvijet), Palemon (Ondina), Ozren (Grozdanin kikot), Edip (Kralj Edip)…

Za mene osobno, iznimno fascinantnom kreacijom doimao se Grozdan iz Grozdaninog kikota, te baletne postvarenosti čudesnog lirskog romana Hamze Hume. U toj ulozi, kao i u nizu uloga prije toga, kako u klasičnom tako i u suvremenom repertoaru, Antun Marinić pokazao je lirski treptaj u gibu, čudesni let preko scene i precizan odnos prema hercegovačkom lirskom ambijentu u koji je Humo utkao svoj čudesni roman.

Antun Marinić je pokazao i značajan potencijal stvaralačke energije kada je u pitanju pedagoški rad. Tako je osnovao i vodio Baletni studio Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, dakle teatra u kojem je kao baletni igrač otpočo karijeru. Marinić je bio i direktor Sarajevskog baleta, a legendarni intendant Narodnog pozorišta Sarajevo, Vlajko Ubavić, za koga je dugo godina kružila skaska da mu je balet slabost i da najviše voli ansambl Baleta u Kući na Obali, jednom prigodom, u potpuno intimnom razgovoru kazao mi je da je Antun Marinić, uz Katarinu Kocku, također prvakinju sarajevskog Baleta, najznačajniji umjetnik u povijesti Narodnog pozorišta Sarajevo.

Kada je završio igračku karijeru, Antun Marinić nije otišao u koreografske vode… Posvetio se dramskom teatru, što je rijetkost, pogotovo kada je u pitanju baletni prvak!?!

Marinić je zaslužan za uspjeh mnogih dramskih predstava u BiH, ali i van naše zemlje… Bilježim njegove briljantne doprinose u pogledu scenskog pokreta predstavama Mačak Džingis Kan, Bura, I opet Nušić, i opet Nušić u Pozorištu mladih Sarajevo, zatim rapsodično postavljen i do kraja izveden scensko-koreografski aranžman u predstavi tuzlanskog teatra Kad se mrtvi probudimo Henrika Ibzena…

Marinićev rad na Dječijoj sceni Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici, kao i rad u dječijem pozorištu Duško Radović u Beogradu, vrlo često je bio više i iznad koreografske suštine posla…
Marinić je u tim predstavama bio u najmanju ruku koredatelj, a neke njegove samostalne produkcije, temeljene isključivo na scenskom pokretu i koreografiji diljem Jugoslavije, pominju se kao iznimno zrela redateljska ostvarenja…

Antun Marinić blista i danas, godinama poslije svoje smrti, kao alem kamen u čudesnom umjetničkom kompozitu Narodnog pozorišta Sarajevo!

Gradimir Gojer
Autor 12.8.2015. u 13:15

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija