Salko Šarić: Šta je cilj izmišljotine sadašnjih organizatora Šantićevih večeri poezije?

Salko Šarić
Autor 3.10.2019. u 15:20

Salko Šarić: Šta je cilj izmišljotine sadašnjih organizatora Šantićevih večeri poezije?

Donosimo reagiranje na izmišljotinu sadašnjih organizatora, novooosnovanog Srpskog pjevačkog kulturno-umjetničkog društva „Gusle“, po čijoj se bleferskoj logici, iznebuha, “Šantićeve večeri poezije” organiziraju od 1919. godine, a ove godine se, ni manje ni više, održavaju “100 jubilarne“. To je jedna notorna podvala i dezavuiranje javnosti koja nema nikakva dodira sa stvarnim činjenicama, a čije namjere nisu jasne. Nema bilo kakvih argumenata, onoga što se može navesti ili podnijeti kao dokaz za takvu podvalu, jer do 1969. godine u Mostaru nije postojala nikakva pjesnička manifestacija ni po rezultatima starih niti najnovijih istraživanja kulturne prošlosti Mostara.  

Piše: Salko Šarić

Manifestacija “Šantićeve večeri poezije” pokrenuta je u Mostaru 1969. godine na inicijativu Odjeljenja književnosti Muzeja Hercegovine, a koju je prihvatio Grad Mostar i redovno ih organizirao od 1969. godine.

Iz godine u godinu ova Manifestacija se razvijala i po svome kvalitetu postajala je izuzetno cijenjena pjesnička smotra u bivšoj Jugoslaviji.

Rat na prostorima bivše Jugoslavije u periodu 1992. – 1995. prekida kontinuitet ove Manifestacije. Reanimaciju Večeri poslije rata inicirao je mostarski pjesnik Alija Kebo 1997. godine kada su održane 24. “Šantićeve večeri poezije”.

Prve poslijeratne Večeri organizirali su Grad Mostar – Općina Stari grad koji ovu smotru organiziraju do 2001. godine, kada njeno financiranje preuzima Grad Mostar.

Naime, u periodu od 2000. godine bila su intenzivirana nastojanja međunarodnih organizacija sa sjedištem u Mostaru, OHR i OSCE, na administrativnom ujedinjenju grada. U okviru tih nastojanja pokušano je i da, kao primjer, neke kulturno-umjetničke manifestacije budu organizirane kao jedinstvene gradske smotre, kao što su bile i prije posljednjeg rata.

Predložene su bile „Šantićeve večeri poezije“ i Kulturna manifestacija „Mostarsko ljeto“, čak je u augustu 2000. godine održan i okrugli stol na tu temu na inicijativu OHR–a.

Postignuta je „suglasnost“ političkih struktura da se predložene kulturno-umjetničke smotre ubuduće organiziraju kao jedinstvene gradske manifestacije.

Iako su održani sastanci nudili određeni optimizam, nije trebalo dugo da se uvjerimo da su ovo bili isforsirani razgovori sa figom u džepu, bez namjere da se u obećanom i predloženom istraje.

Tako su se posljednje „Šantićeve večeri poezije“, u organizaciji Grada Mostara održale 36. put 2009. godine. Gradske vlasti su jednostavno, bez ikakave potrebe da objasne zašto i zbog čega, prestale da financiraju ovu Manifestaciju.

Potom Muzej Hercegovine, vlastitim nastojanjima organizira ovu Manifestaciju, sa jednom preskočenom godinom, posljednje 40. po redu održane su 28. i 29. maja 2014. godine. Muzej više nije mogao izdržati njeno financiranje.

Inače, dugo su trajala nastojanja izvjesnih nacionalnih udruženja da se ova Manifestacija organizira pod nacionalnim a ne gradskim okriljem.

I u tome su uspjeli. Poslije 2014. godine kao organizator „Šantićevih večeri poezije“ se pojavljuje novoosnovano Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo „Gusle“ i odjednom, na prvim Večerima u njihovoj organizaciji, najavljuju na plakatu da su 90 i neke „Šantićeve večeri poezije“ po redu, a ove godine proslavljaju „100-te jubilarne“.

Radi se o tome da je to čista konstrukcija – izmišljotina navedenog Društva, jer nikakve pjesničke manifestacije pa ni „Šantićevih večeri poezije“ nije bilo u Mostaru do 1969. godine.

*

Bilo kakvu natuknicu o poetskoj večeri, a pogotovo o pjesničkoj manifestaciji, nije u svom temeljitom istraživanju pozorišnog života u Mostaru i BiH pronašao ni pokojni prof. dr. Josip Lešić, koji se posebno bavio i A. Šantićem, što je rezultiralo djelom („Aleksa Šantić – Roman o pjesniku“, Sarajevo, 1988.), kao i knjigu „Grad opsjednut pozorištem“ (Sarajevo, 1969.). Lešiću je tokom istraživanja u Mostaru od velike koristi bila i pokojna gđa. Ravijojla Rava Kolak, djelatnica Odjeljenja književnosti Muzeja Hercegovine u Mostaru, koja je gajila bliske odnose sa članovima porodica Šantić i Ćorović koji su živjeli u Mostaru poslije Drugog svjetskog rata i koji su joj dali mnoštvo informacija iz života A. Šantića i S. Ćorovića.

O nekoj pjesničkoj manifestaciji ni pomena!

Ja sam, radeći na građi za knjigu „Pozorišni repertoar u Mostaru 1879.-2001.“ (Mostar, 2006.), u biblioteci Zemaljskog muzeja u Sarajevu pregledao svu dostupnu periodiku koja je izlazila u periodu od 1918.-1940. godine i „izvadio“ sve što je imalo doticaj sa Mostarom. Ono što se nije odnosilo na temu navedene knjige, sva druga kulturna događanja u Mostaru u to vrijeme, objavio sam u mostarskom časopisu „Most“ (v. „Most“, februar, 2003., br. 70/159).

O bilo kakvoj pjesničkoj manifestaciji ni pomena!

Inače, što je veoma zanimljivo, tadašnja amaterska društva, barem u Mostaru, nisu se bavila tematskim poetskim večerima, a njihovi članovi, diletanti – kako su ih tada zvali, rijetko su govorili poeziju.

Fenomen, poetskih večeri i scenskog govorenja poezije, masovna je pojava poslije Drugog svijetskog rata, što se da vidjeti iz periodike.

Za „100. obljetnicu Šantićevih večeri poezije“ ove godine nije jasno u čemu je uporište sadašnjih organizatora.

O tome najbolje svjedoči knjiga „Pedeset godina Srpskog pjevačkog društva Gusle u Mostaru 1888.-1938.“ (Mostar, 1938.), u kojoj je naveden i popis svih događanja Društva za period 1888.-1938. godine.

U nabrajanju događanja u „Guslama“ za 1919. godinu, što se Šantića tiče, zabilježen je ovaj podatak: „5. maja 1919. Aleksa Šantić poklanja Guslama svoje narodno odelo“ (str. 276.), i to je sve za ovu godinu vezano za Šantića.

Za 1920. godinu imamo ovaj podatak: „U januaru 1920. društvo priređuje „Šantićevo veče“ povodom 50-godišnjice književnog rada pesnikova. Pevaju se samo Šantićeve kompozicije zajedno sa Hrvojem, i tada je predata Aleksi Šantiću diploma prvog počasnog predsednika.

Predavanje o Šantiću održao je Pero Slijepčević“ (str. 276.) (Ovo je prvo veče u Guslama posvećeno Šantiću, a ne spominje se da su govoreni njegovi stihovi).

Zatim 2. februara 1924. umire A. Šantić a: „1. marta daje se akademija u čast A. Šantića. (Govor, recitovanje i pevanje Šantićevih pesama, komad Hasanaginica)“ (str. 277.). (Dakle, ovdje se prvi put spominje da su diletanti Gusala recitirali nekolike pjesme A. Šantića).

Šantić se u radu Gusala ponovo spominje još jednom: „17. i 18. februara 1934. društvo svečano proslavlja 10. godišnjicu smrti A. Šantića. Tim povodom pokrenuta je akcija za skupljanje dobrovoljnih prihoda za gradnju Doma Alekse Šantića u Mostaru“ (str. 280.).

Pjesnička manifestacija „Šantićeve večeri poezije“, bez ikakvog upita ili dvojbe, osnovana je na inicijativu poteklu od Muzeja Hercegovine koju je prihvatio Grad Mostar i pokrenuo ovu pjesničku Manifestaciju od 1969. godine. O toj pjesničkoj smotri Muzej Hercegovine objavio je i knjigu (autor Salko Šarić) dokumenata o ovoj Manifestaciji „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada „Aleksa Šantić“ (Mostar, 2010.).

Knjiga sadrži sve dokumente i faksimile iz Službenog glasnika Opštine Mostar o pokretanjima Šantićevih večeri i o Književnoj nagradi „Aleksa Šantić“.

Večeri su do rata 1992. organizovane 23 puta, a obnovljene su 1997. kada su održane 24. Šantićeve večeri poezije. Od tada ova pjesnička Manifestacija traje, uz sve evidentnija nastojanja da bude organizirana pod nacionalnim okriljem, shodno aktualnoj političkoj situaciji poslije posljednjeg rata. Ova pjesnička Manifestacija jeste imala naziv po omiljenom mostarskom pjesniku ali je imala, kao i Književna nagrada „Aleksa Šantić“, širi društveni kontekst.

Danas imamo ono što imamo i današnji organizatori iznebuha izmaštaše 1919. godinu kao početak „Šantićevih večeri poezije“ i ove godine slave „stote po redu“, što nema nikakvo uporište.

Inače, do 1969. godine, do pokretanja Šantićevih večeri poezije, u Mostaru nije postojala nikakva pjesnička manifestacija. Nešto takvo nije zabilježeno niti u bosanskohercegovačkoj periodici od 1919.-1941. godine, a od 1945.-1969. godine nije zabilježena također nikakva pjesnička manifestacija do pokretanja „Šantićevih večeri poezije“ 1969. godine.

Dakle, činjenice ne idu u prilog bilo kakvoj pjesničkoj manifestaciji prije 1969. godine, osim iskonstruisanoj/izmišljenoj. Sve i da su diletanti nekog od tadašnjih mostarskih amaterskih društava i recitirali nekoliko Šantićevih pjesma, a nisu, ne bi se radilo o ustanovljenju pjesničke manifestacije. Moglo bi se danas, eventualno, obilježiti 100 godina od kada su diletanti, nekog od amaterskih društava, recitirali nekolike Šantićeve pjesme. Ako to bilo ko obilježava – i ako je to bilo kakav jubilej!

I na kraju: nisu sporne „Šantićeve večeri poezije“ nego šta je cilj ove izmišljotine koja nema bilo kakvo uporište ni smisao.

ZASTUPLJENOST ŠANTIĆA NA MOSTARSKIM SCENAMA

– Pod maglom, dramska slika, SPD Gusle 1908, red. Atanasije Šola

– Hasanaginica, dramska slika, SPN Novi Sad, 1912, red. Miloš Hadži-Dinić (gostovanje u Guslama)

– Hasanaginica, SPD Gusle 1920., red?

– Hasanaginica, Muslimansko zanatlijsko društvo Ittihad, 1921., red?

– Hasanaginica, amateri Potpornog društva rudarskih radnika Mostar, 1929., red?

– Hasanaginica, zajednički projekat SPD Gusle i Omladinskog društva Pobratimstvo, 1934.

– Hasanaginica, Narodno pozorište Mostar, 1951., red. Sveta Milutinović (povodom otvaranja nove zgrade Pozorišta)

– Poetsko-muzički recital povodom 40. godina smrti A. Šantića. Izbor tekstova i komentari: dr. Abdurahman Nametak, red. Boro Grigorović, dir. Alfred Tuček (1951., povodom otvaranja nove zgrade Narodnog pozorišta)

– Hasanaginica, Narodno pozorište, red. Boro Grigorović (1964.)

– Hasanaginica, KUD Potoci-Bijelo Polje, red. Mekrema Vukotić (izvedeno u Mostaru 27.02.1984. godine)

– Pod maglom, Amatersko pozorište „Abrašević“, Mostar. Red. dr. Abdurahman Nametak (1965.)

– Recital „Šantićevo veče“. Autor recitala dr. Abdurahman Nametak, autor scenske muzike Alfred Tuček, uz sudjelovanje hora RKUD „Abrašević“ (1965.)

– Narodno pozorište Mostar, Poetsko muzičko veče povodom 100-te godišnjice rođenja Alekse Šantića. Izbor tekstova i komentari dr. Abdurahman Nametak. Red. Boro Grigorović (1968.)

-„Pretprazničko veče“-poetska predstava. Red. i izbor tekstova Slobodan Turlakov. Teatar poezije Beograd (gostovanje, 6.10.1968.)

– 1969. godina: Održana prva pjesnička manifestacije „Šantićeve večeri poezije“.

– Glumica Nada Subotić, Zagreb, izvela veče poezije na kojoj je govorila i stihove A. Šantića. (18.11.1982.)

– „Ostale su zamnom bašče jorgovana“. Poetsko veče ljubavne poezije A. Šantića. Izbor tekstova, rež. i izvedba Dara Stojiljković, glumica Kamernog teatra '55, Sarajevo (28.06.1984.)

– itd. itd. itd…

Salko Šarić
Autor 3.10.2019. u 15:20

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija