Sjetna akordacija: KARAMELA

tačno.net
Autor 15.5.2015. u 11:33

Sjetna akordacija: KARAMELA

U umjetničkom životu BiH, a posebno u likovnoj djelatnosti i teatru, pisani tragovi, knjige, zapisi, simpozijska izlaganja i druge forme Karamehmedovićevo prisustvo u javnosti trajno su obogaćivali riznicu teoretskih saznanja u umjetnosti!

Piše: Gradimir Gojer

Iznimno teško, ljudski i stvaralački zahtjevno, ali nevjerojatno izazovno mi je pisati o stvaralački slojevitom djelovanju i djelima koja je ostavio iza sebe, akademik prof.dr. Muhamed Karamehmedović.

Prije agresije na državu BiH, pratio sam, što bi se reklo: „iz prikrajka“, djelovanje povjesničara umjentosti i likovnoga kritičara dr. Muhameda Karamehmedovića.

A da rat, kroz sve bizarije koje sobom, neminovno, nosi, može učiniti i neke dobre stvari pokazuje upravo moje ratno drugovanje sa ovim čudesnim vrelom stvaralačke eruptivnosti.

Karamehmedovića koji je do tada, već imao uzornu kritičarsku, sveučilišnu, organizacijsku karijeru, pozvao sam, na početku ratnih zbitija: da zajedno pokrenemo galeriju „Gabrijel“ u Kamernom teatru 55.

Tad već u mirovini, ali snažan duhom i kao „nar pun ideja“ akademik je Karamehmedović moju ponudu prihvatio i usred poganština i nevolja ratnih svojim senzom, ovaj novostvoreni prostor u Kamernom teatru 55 pretvorio u najpropulzivniji prostor likovne akcionosti u „vremenima nevremena“.

Njegov nevjerojatni životni i tvorački vitalitet u zrelim, zlatnim godištima, ubrzo je, privukao novu vlast, koja je poslije svekolike ratne duhovne devastacije morala tragati za obnoviteljima kulturnih institucija, i to onih temeljnih (!!!) u BiH.

Tada je napravljen, apsolutno draguljan izbor: akademik Karamehmedović kojeg, je od milja, poglavito, svijet likovne umjetnosti oslovljavao osobujnim nazivom: Karamela, postao je čelnim čovjekom stožerne kazališne kuće u BiH, Narodnog pozorišta Sarajevo!

Čovjek koji je bio pokretačem velikih i značajnih reformatorskih, pa kazao bih i avangardnih poteza u likovnim umjetnostima BiH, dekan, tadan novo stvorene, mlade Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, znao je i uobičavao je „sjesti za vrat“ političarima (i to onim vrhunskim!) u nastojanjima da umjetnost i umjetnike dostojno i dostojanstveno kontekstira u društveni ambijent, na fukciji direktora Narodnog pozorišta polučio je, za naše prilike, u rekordno kratkom vemenu, uistinu iznimne organizacijsko-umjetničke rezultate!

Nije dopustio anarhiju i stvaralačku neozbiljnost, jednostanvno: „utegao“ je procese tehnoloških i umjetničkih krakova u teatru.

Karamehmedović je kao teatarski intendant volio, i to strasno, glumce i glumice, poštovao njihov angažman i dostignuča, a osobito je znao, u procesu stvaranja kazališnih predstava, na pravi način (?) stvaralački konvenzirati sa redateljima kao „tvorcima cjelina“…

Scenografe je, kao i kostimografe, što je i logično u odnosu na njegovu temeljnu struku Karamehmedović „užljebljivao“ u logiku racionalnog pozorničkog minimalizma.

Posebno valja potencirati stvaranje i premijeru prve bošnjačke opere „Hasanaginica“, gdje je Karamehmedovićev intendantski upliv omogućio lagan, gotov, neosjetan prolazak kroz sve faze stvaranja ovog vrijednog bosanskohercegovačkog, po mnogo čemu, kapitalnog umjetničkog ostvarenja!

Akademik Karamehmedović je, ipak, i pored finog sinhroniteta ove dvije komponente tvoračkoga akta, dakle umjetničkog i tehnološkog, redovito, umjetničko stavljao ispred tehnološkog i organizacijskog aspekta teatarskih mehanizama.

Dinamičan, nerijetko eruptivan do stanovite eksplozivnosti, Karamehmedović je šarmom autentičnoga hercegovca (rodom je i podrijetlom iz Trebinaja!) znao, i to, u trenu, miriti i harmonizirati složene odnose u procesima nastajanja značajnih kazališnih projekata u Drami, Operi i Baletu Narodnog pozorišta Sarajevo.

U izvrsnim odnosima sa političkom vrhuškom, Karamehmedović, koji tih godišta, obnaša i dužnost predsjednika Savjeta za kulturu i umjetnost Stranke demokratske akcije (SDA), osigurao je, u godinama svoje interdature značajno poboljšanje materijalnog položaja kako Kuće na Obali, kao umjetničke cjeline, tako i individualnih pozicija opernih, dramskih i baletnih umjetnika.

Po mnogo čemu bio je netipičan direktor teatra, a zauvjek ću pamtiti vedrinu kojom je popularni, Karamela, razrješavao i najsloženije probleme nastanka složenog umjetničkog repertoarnoga spektruma Kuće na Obali!

Nakon Narodnog pozorišta u Sarajevu dr. Karamehmedović. Koji je imao i zavidnu pedagošku karijeru, realiziranu na Akademiji scenskih umjetnosti i Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, jedno je vrijeme, sve do svoje, uistinu prerane smrti uspješno obnašao dužnost glavnog tajnika Akademije nauka i umjetnosti BiH.

U umjetničkom životu BiH, a posebno u likovnoj djelatnosti i teatru, pisani tragovi, knjige, zapisi, simpozijska izlaganja i druge forme Karamehmedovićevo prisustvo u javnosti trajno su obogaćivali riznicu teoretskih saznanja u umjetnosti!

Ipak, kao prvog čovjeka Narodnog pozorišta Sarajevo akademika Karamehmedovića pamtim kao osobu nevjerojatne energije i „trenutnoga“ iznalaženja rešenja, za bukvalno, sve probleme!

Iz mirovine je ovaj čovjek došao na čelo Narodnog pozorišta Sarajevo i polučio zaista ozbiljne kazališne tečevine svoga intendantskoga mandata!

tačno.net
Autor 15.5.2015. u 11:33

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija