Subotom u podne ispred Vijećnice

Sanela Gojak
Autor 18.3.2017. u 19:43

Subotom u podne ispred Vijećnice

„Jel’ nama danas Vijećnica zgrada samo za fotografisanje? U ovoj zgradi su nekad donošene odluke, ova zgrada je nekad dijelila znanje. Šta mi poručujemo generacijama koje dolaze? Radimo li mi kulturocid time što u Vijećnicu ne vraćamo knjige,“ zapitala se novinarka Saida Mustajbegović, jedna od učesnica čitalačke sesije ispred Vijećnice u Sarajevu.

U subotu tačno u podne ispred sarajevske Vijećenice održana je čitalačka sesija u znak podrške sarajevskoj incijativi protiv komercijalizacije i privatizacije jednog od kulturnih simbola grada i države.

Dok su u Sarajevu bh. književnice, pjesnikinje, prevoditeljice i novinarke Irena Žlof, Adisa Bašić, Ferida Duraković, Mirjana Evtov, Jovana Šego, Nermina Omerbegović i Saida Mustajbegović čitale svoje radove, istovremeno u Beču podršku projektu su pružili građani i građanke sa brojnim autorima/autoricama iz glavnog grada Austrije

U Beču su pod sloganom “Vaša kuća” čitali književnici/ce i novinari/ke Olja Alvir, Barbi Marković, Gerhard Paschinger, Isolde, Hans Christian Cars i Christoph Baumgarten.

„Vijećnica služi turistima koji ovdje dođu, plate ulaz od pet konvertibilnih maraka i uđu u praznu zgradu. Naši zahtjevi su poprilično skromni  i racionalni. Zaista je čudno da Gradska uprava ne pronalazi ni vremena ni volje za nas. Mi ne tražimo kule i gradove, već nešto što je jednostavno uraditi, a to je da se unutar Vijećnice oslobodi jedna prostorija koja bi funkcionisala kao narodna čitaona, a da se jedan dan ne naplaćuje ulaz u Vijećnicu, poručila je Selma Asotić članica društveno političke organizacije ‘Jedan grad jedna borba’.

Vijećnica pripada svima!

Poruka gradskim vlastima ostaje nepromijenjena: Vijećnica ne može biti samo sjedište administracije ili turistička atrakcija – Vijećnica je javno dobro i pripada svima. Stoga zahtjevamo otvaranje Vijećnice za besplatne posjete građanima minimalno jedan dan u sedmici, te otvaranje čitaone unutar zgrade Vijećnice koja će biti dostupna svim posjetiteljima.

Književnica Adisa Bašić je na sarajevskoj čitalačkoj sesiji pročitala odlomak iz eseja o Vijećnici koji je objavljen u knjizi „Biblioteka Sarajevo- literarno mjerenje grada“.

Adisa Bašić

„Čitala sam dio koji govori o biblioteci u mom naselju kako bi posjetila koliko je za odrastanje, i generalno za formiranje društva dostupnost biblioteke krucijalna stvar,“ kazala je Bašić. Ona smatra da je nedostupnost čitaonice u Vijećnici apsurdnost što simbolički kapital koji ova zgrada ima ne treba da služi birokratiji.

„Gradska uprava, to su najobičniji birokrati. Oni ne zavređuju da uzurpiraju ekskluzivno prostor. Ovdje naprosto mora biti trada da je to bila biblioteka, jer je ona i uništavana zato jer je bila biblioteka, a ne zato što je bila zgrada Gradske uprave,“ istakla je književnica Adisa Bašić.

Novinarka Saida Mustajbegović je čitala odlomak svoje priče, također objavljen u knjizi “Biblioteka Sarajevo – literarno mjerenje grada.”

Saida Mustajbegović

„Ja sam pisala priču kao jedan omaž Vijećnici, 20 godina nakon paljenja Vijećnice. Željela sam utisnuti šta sam sve ja mogla iščitati iz te Vijećnice da sam imala prilike zaviriti u njen fundus. Uzela sam četiri lika, poznata ili manje poznata, zavisi kako kome, ali koja su se na neki način utisnula kroz historiju ovog grada i koji su živjeli u različitom periodu. I stavila ih u jedan prostor koji je u mojoj glavi bio Vijećnica, „ kazala je Mustajbegović.

Ona je zamislila koliko je Sarajevo bilo u njihovo vrijeme i koje ulice su dijelili skupa. „A to su Safvet beg Bašagić, koji je tu na Telalima, nedaleko od Vijećnice pronašao sveske Rubaija koje je poslije preveo. Oni koji se razumiju u to kažu da je to jedan od najboljih prijevoda na naše jezike,“ kaže Mustajbegović. Drugi lik je Valter Perić Valter koji njoj predstavlja simbol duha samog grada. „Šuhra, čuvena sarajevska prostitutka koja je bila simbol svega onoga o čemu mi ne pričamo. Zanimljivo je da je ona rođena u ulici koja se i danas zove Nova (na Skenderiji) i koja je napravljena u vrijeme Austro-Ugarske kao ulica javnih kuća.“

2012. godine kada je izašla ova knjiga “Biblioteka Sarajevo – literarno mjerenje grada,” većina autora je mislila da će se naći na policama Vijećnice.

Akcija ‘Narodna čitaona’ pokrenuta je 3. decembra prošle godine. Organizatori, te građani Sarajeva smatraju da je sramno da se Vijećnica nakon renoviranja i ponovnog otvaranja u potpunosti komercijalizirala i pretvorila u jedan prostor koji ne služi građanima i građankama.

 

Sanela Gojak
Autor 18.3.2017. u 19:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija