Svein Mønnesland u Mostaru: Andrićeva djela bila su snažan poticaj da se bavim slavistikom

Izdvajamo

• "Ne trebam kriti da sam u početku vrlo malo znao o Jugoslaviji, osim o Titu – naravno, ali jedan od književnika kojeg sam rado iščitavao i čija su djela bila i te kako poticajna da se nastavim baviti slavistikom bio je Ivo Andrić", kazao je Mønnesland.

Povezani članci

• Kraj mjeseca uz “Ćelavu pjevačicu”, a onda Marko Tomaš, Sanel Redžić, “Teatar u ratnom Sarajevu”, Pero Zubac… u NPM-u
• Predragova vječna plovidba izvorištima
• Jesu li Nikšićeve greške krive za Dodikovu i Džaferovićevu pobjedu
• Disce Parvo Esse Contentus/ Nauči biti zadovoljan malim
• Martin Heidegger: Manjak svetih imena
• Bajtal: O zdravlju i mudrosti samospoznaje

Pred mostarskom publikom u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala Tačno.net sinoć je kroz razgovor s prof. Amerom Bahtijarom na temu „Stoljetna zapažanja života, tradicije i kulture južnoslavenskog stanovništva“ govorio ugledni norveški slavist prof. dr. Svein Mønnesland, član Norveške akademije nauka i umjetnosti te Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Svein Mønnesland je objavio niz knjiga i članaka o južnoslavenskim jezicima, kulturnoj povijesti i književnosti ovdašnjih naroda, a velik je i njegov doprinos prodoru naše književnosti na norveško tržište u smislu prevođenja brojnih književnih i drugih djela. Jedna od njegovih najistaknutijih knjiga o kulturnoj povijest Bosne i Hercegovine svakako je monografija „1001 dan“ objavljena 2001. godine, a u kojoj je Monnesland sakupio brojne tekstove i fotografije stranih autora o ovdašnjem kulturno-povijesnom naslijeđu.

Svein Mønnesland i Amer Bahtijar

Mønnesland je 1969. godine diplomirao slavistiku u Oslu, a doktorirao je na temu južnoslavenske lingvistike i, kako kaže, jedan od poticaja da studira slavistiku je i stipendija koju je dobio u Beogradu i Novom Sadu:

„Vrativši se u Norvešku nakon tog studijskog boravka u ovim jugoslovenskim gradovima nisam imao namjeru nastaviti baviti se slavistikom, ali jednostavno je u kulturi ovdašnjih prostora bilo nešto što me je izuzetno privlačilo i shvatio sam da su ovi prostori zanimljivi za istraživanje – čak i više od toga – jer kada danas gledam na moj životni odabir bavljenja ovim prostorima, uopće ne žalim zbog toga. Ne trebam kriti da sam u početku vrlo malo znao o Jugoslaviji, osim o Titu – naravno, ali jedan od književnika kojeg sam rado iščitavao i čija su djela bila i te kako poticajna da se nastavim baviti slavistikom bio je Ivo Andrić“, kazao je Mønnesland.

Svakako je važno istaknuti Mønneslandove prijevode jednog od najznačajnijih domaćih autora Danila Kiša na norveški jezik i njegovih knjiga „Grobnica“ i „Enciklopedija mrtvih“:

„Bila mi je čast čitati i prevesti ove dvije Danilove knjige, a imam namjeru prevesti i neke druge njegove knjige te se nadam kako će doći do suradnje između mene i nekih izdavača da to i realiziramo. Ne mogu kriti koliko je veliki utisak na mene taj autor ostavio i nedovjbeno je jasno koliko je on u to vrijeme njegova stvaralaštva bio važan za ljude na ovim prostorima. Imao sam čast Kiša upoznati i uživo jer me je jednom prilikom pozvao na premijeru svoje predstave i sjedio je u prvom redu do mene. Nažalost, nismo imali priliku dugo razgovarati, ali i za taj kratki period druženja na mene je ostavio jak utisak kao ličnost“, kazao je Mønnesland dodavši kako još uvijek ne postoji norveški prijevod niti jednog djela velikog ovdašnjeg književnika Mirka Kovača i da je to veliki propust kojeg bi se što prije trebalo ispraviti.

MC Pavarotti, Mostar – 30. 7. 2014.

Važno je spomenuti i njegovu dvojezičnu knjigu “Dalmacija očima stranaca” koja obuhvaća gotovo 800 godina prošlosti Dalmacije (između 1154. i 1925.) te je važan doprinos svijesti o životu u Dalmaciji. Sadržaj koji se u njoj nalazi Mønnesland je godinama prikupljao po europskim i svjetskim knjižnicama i arhivima, obradio je raznovrsnu bogatu građu više od stotinu autora, dosad nepoznate slike brojnih putopisaca, veduista, arheologa, etnografa, moreplovaca, hodočasnika.