TKO ĆE SUTRA

Gradimir Gojer
Autor 10.1.2019. u 15:20

Izdvajamo

  • I zato se pitam, naglas se pitam: tko će sutra pisati verse o ljubavi i Mediteranu, makar i približno onome što je ostavio u naslijeđe generacijama iza nas naš Jakša Fiamengo?

Povezani članci

TKO ĆE SUTRA

Foto: hrt.hr

postmortem zapis za prijatelja, književnika Jakšu Fiamenga

Književnik i novinar Jakša Fiamengo, moj prijatelj i čovjek čiju sam poeziju pod naslovom Oteto iz tmine kazališno uprizorio u vlastitoj adaptaciji, umro je u Splitu.

Svijet je ovaj redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti napustio u sedamdeset trećoj godini života. Fiamengo, rođen u Komiži, bio je i ostao najznačajniji protagonist dalmatinske šansone. Sa skladateljem Zdenkom Runjićem, ali i sa drugim tvorcima glazbe, obogatio je muzičko naslijeđe Hrvatske.

Pišući poeziju temeljem koje su nastajali hitovi: Nadalina, U prolazu, Balada o Šarku, Karoca, Ćer od starog Kalafata, A vitar puše, Budi dobra prema njemu, Đelozija, Infiša san u te, Kad je pošla ća, Laku noć Luiđi, Laku noć Bepina, Luce mala, Ništa nova, Nokturno, Ostavljam te samu, Piva klapa ispod volta, Produži Lađo…, Jakša Fiamengo je ispisao ponajljepše verse pjevane poezije ne samo u hrvatskoj uglazbljenoj poeziji, nego i u poeziji jugoistoka Europe.

Svjestan da će ovaj, za života slavan pjesnik iz Komiže, ostati upamćen kod najširih slojeva publike poglavito po predivnim šansonama i baladama, prije dvije godine sam napravio predstavu na Splitskom ljetu naslovljenu po njegovoj zbirci Oteto iz tmine, jer sam smatrao i danas smatram da je Fiamengo bio istinski veliki pjesnik i da je uglazbljena poezija tek jedan krak moćnog poetskog djela koje ga je promoviralo u člana redovitog sastava HAZU.

Nikada neću zaboraviti druženja i šibenske noći koje smo provodili i zore šibenske dočekivali učestvujući zajedno u stvaranju neponovljivog festivalskog monumenta Jugoslavenskog festivala djeteta, njegovih najblistavijih izdanja pod direktorskim vođstvom Drage Putnikovića. Ne mogu zaboraviti ni to, niti čitateljski hedonizam koji mi je svakom stranicom svoje poezije, svakim novinskim tekstom, a bio je Fiamengo vrstan novinar i urednik Slobodne Dalmacije, opet iz njenih najboljih, slavnih godišta darivao čovjek tananog instikta za najdublje ljudske osjećaje za emotivnost in continuo…

U svojoj bogatoj i plodnoj karijeri, u kojoj je dao i golemi doprinos klapskoj glazbi, Fiamengo je napisao i scenarij za film I palača rodi grad, koji je pokupio i komplimente zahtjevne francuske filmske kritike i vrhunskih autoriteta UNESCO-a.

Bio je Jakša ljudina, na jedan samo njemu samozatajan način.

Ni to da je dobio odličje Danice Hrvatske ni nagradu Vladimir Nazor za ostvarenja u oblasti književnog stvaralaštva nije ovog skromnog, a beskrajno talentiranog čovjeka promijenilo ni za jotu.

Ostao je isti, naš Jakša, vlasništvo svih nas koji smo ga kao stvaraoca poštovali, a kao čovjeka voljeli.

I zato se pitam, naglas se pitam: tko će sutra pisati verse o ljubavi i Mediteranu, makar i približno onome što je ostavio u naslijeđe generacijama iza nas naš Jakša Fiamengo?

Gradimir Gojer
Autor 10.1.2019. u 15:20

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija