TRIDESET PET SARAJEVSKIH ZIMA

Povezani članci

• BREXIT: Od kreativne destrukcije ka institucionalnoj rekompoziciji
• Biti gej (ni)je dovoljno za izbeglički status
• Sarajevo 1914-2014: nismo naučili ništa
• Slavo Kukić: Nacionalisti neće stati dok ne očiste Bosnu i Hercegovinu od Bosanaca i Hercegovaca
• Dragan Markovina: Pamćenje je najveći neprijatelj svih vrsta mitologizacija
• Odbijen zahtjev Elektroprivrede BiH za izgradnju MHE Gorovnik ušće i Srijanski most na rijeci Neretvici

foto:  Radiosarajevo.ba

Tko bi rekao da mi, suvremenici Četrnaestih zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, eto doživjesmo da se u gradu podno Trebevića po trideset i peti put održava Sarajevska zima, taj multimedijski umjetnički festival proizišao iz okrilja i sa matrice upravo 14. ZOI-a.

Istina je da je, zahvaljujući, poglavito, duši i spiritus movensu te manifestacije, Ibrahimu Spahiću, Zima, u svojim artističkim kontinuitetima nosila i nosi umjetnički duh olimpizma, pa su kliktaji i logični povremeni posrtaji Zime bili samo dokaz i potvrda manifestacije, koji me nukaju da zapišem da je Sarajevska zima autentičan festivalski događaj, koji svake godine okuplja i širi zasigurno impozantan pogled u našu prošlost, sadašnjost i budućnost…

Trideset i pet godina je oznaka ozbiljne zrelosti ovoga festivala, koji svoju umjetničku radijaciju nije prestao emanirati niti u najstrašnijoj neljudskosti opsade Sarajeva i agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Dometi u književnom stvaralaštvu, glazbi, teatru, likovnoj i filmskoj umjetnosti reinkarnirali su, iz godine u godinu, najsvjetlija lica kulturne scene Sarajeva, sa ogromnim potencijalom kreativne energije, donoseći svake godine iz zaštitnog naslova potpuno seriozne i neponovljive duhovne i umjetnički autentične sadržaje.

Sarajevska zima kvalitetom programa ali i brojnošću sudionika koji su svi odreda protagonisti, nikada antagonisti, zadobila je i prestižno, pa u nekom smislu i lidersko mjesto u obitelji europskih festivala.

Potrebno je što prije, temeljem dokumenata ispisati ozbiljnu studiju i monografsku cjelinu, kako bi sagledavanje kvaliteta i masovnosti ove manifestacije bilo dostupno ne samo našoj kulturologijskoj misli nego i najširem krugu publike, naročito one najmlađih godišta, koji su pozvani u povijesnom smislu da zublju ovoga festivala pronose dalje u duhu, prije svega olimpizma i kozmopolitizma!!!