U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu

tačno.net
Autor/ica 19.12.2018. u 09:04

Izdvajamo

  • O konferencijama Snježana Kordić za Tačno.net kaže da je impresionirana kako su japanske kolege izvrsno upućene u naše prilike i da toliko njih tečno govori naš jezik. U predavanjima u Sapporu i u najvećem gradu na svijetu, četrdesetmilijunskom Tokiju, pružila je uvid u najaktualnije stanje oko jezika, a i oko Deklaracije o zajedničkom jeziku. Ističe da Japan je već godinama jako angažiran u pomoći obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini. Tako je 2006. pokrenuo projekat moderniziranja nastave informatike na gimnaziji u Mostaru, a zatim je državna Japanska agencija za međunarodnu suradnju projekat proširila na osamnaest gimnazija širom Bosne i Hercegovine.

Povezani članci

U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu

Foto: Wikimedia Commons

Svu tu pomoć Japan je uvjetovao time da predmet informatike trebaju zajedno pohađati učenici različitih nacionalnosti koji su u ime toga što govore navodno različitim jezicima bili razdvojeni. Daleki Japan je svjestan da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Crnogorci govore zajedničkim jezikom. Zahvaljujući toj japanskoj “ucjeni”, već desetak godina je u nekim gimnazijama nastava informatike jedini predmet na kojem se učenici imaju priliku u istoj učionici susresti s učenicima druge nacionalnosti.

Nakon što se zadnjih mjeseci o domaćoj jezičnoj situaciji govorilo na konferencijama u Austriji, Češkoj, Poljskoj, proteklog tjedna održane su i dvije konferencije u Japanu. Na Waseda Univerzitetu u Tokiju, na kojem je studirala većina japanskih premijera i ministara, održana je prva konferencija pod naslovom “Dinamics of Language and Nationalism: the Cases of the Former Yugoslavia and Soviet Union”. Plenarna predavanja imali su gosti iz Evrope: Snježana Kordić na temu “Language and Nationalism: Current Trends in South Slavic Countries” i Michael Moser s Bečkog Univerziteta na temu “Standard Languages, Nationalism, and Linguistic Diversity”.

 Organizator konferencija profesor Motoki Nomachi

Nekoliko dana kasnije održana je u tisuću kilometara sjeverno udaljenom Sapporu konferencija na Hokkaido Univerzitetu pod naslovom “Languages Rising above Empires, Blocs, and Unions 1918-2018”. Sudionici su bili univerzitetski profesori iz SAD-a, Evrope i Japana. Plenarno predavanje prvog dana konferencije imao je Joep Leerssen s Univerziteta u Amsterdamu o temi “Language or Dialect? A Crux in the History of Central-European Nation-Building”. Drugog dana plenarno predavanje je držala Snježana Kordić na temu “Ideology against Language: the Current Situation in South Slavic States”.

Sudionici konferencije

O konferencijama Snježana Kordić za Tačno.net kaže da je impresionirana kako su japanske kolege izvrsno upućene u naše prilike i da toliko njih tečno govori naš jezik. U predavanjima u Sapporu i u najvećem gradu na svijetu, četrdesetmilijunskom Tokiju, pružila je uvid u najaktualnije stanje oko jezika, a i oko Deklaracije o zajedničkom jeziku. Ističe da Japan je već godinama jako angažiran u pomoći obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini. Tako je 2006. pokrenuo projekat moderniziranja nastave informatike na gimnaziji u Mostaru, a zatim je državna Japanska agencija za međunarodnu suradnju projekat proširila na osamnaest gimnazija širom Bosne i Hercegovine.

 Japan je Mostaru poklonio i sve gradske autobuse

Po uzoru na udžbenike informatike koji se koriste u japanskim srednjim školama, izrađeni su novi udžbenici za Bosnu i Hercegovinu koji su omogućili da djeca različite etničke pripadnosti pohađaju nastavu informatike zajedno u istoj učionici. Japan je poklonio i kompletnu informatičku opremu za učionice. Budući da su dobri nastavnici jako važni, Japanska agencija je organizirala seminare za nastavnike iz Bosne i Hercegovine i čak ih obučavala u Japanu dva tjedna kako bi bili što bolje osposobljeni za najmoderniji način prenošenja znanja učenicima.

 Kordić pokazuje pobunjene srednjoškolce iz Jajca kako prošlog mjeseca u Nizozemskoj primaju nagradu od OSCE-a od 50.000 eura.

Svu tu pomoć Japan je uvjetovao time da predmet informatike trebaju zajedno pohađati učenici različitih nacionalnosti koji su u ime toga što govore navodno različitim jezicima bili razdvojeni. Daleki Japan je svjestan da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Crnogorci govore zajedničkim jezikom. Zahvaljujući toj japanskoj “ucjeni”, već desetak godina je u nekim gimnazijama nastava informatike jedini predmet na kojem se učenici imaju priliku u istoj učionici susresti s učenicima druge nacionalnosti. Japanska agencija za međunarodnu suradnju kaže na svojoj internetskoj stranici da je jedan od bitnih koraka za unapređivanje mirne koegzistenicije različitih etničkih i religijskih skupina obrazovati svu djecu Bosne i Hercegovine zajedničkim nastavnim planom i programom i zajedničkim udžbenicima, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti.

tačno.net
Autor/ica 19.12.2018. u 09:04