ZAGREBAČKA PROMOCIJA SUMME THEATRALICE

tačno.net
Autor 27.10.2016. u 17:42

ZAGREBAČKA PROMOCIJA SUMME THEATRALICE

U Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ na Cvjetnom trgu u Zagrebu 24.10.2016. održana je promocija knjige Summa theatralica, Gradimira Gojera, u izdanju Gariwo iz Sarajeva.

O knjizi i autoru govorili su redateljka dr. Snježana Banović i književnik Milan Rakovac, a moderatorica Svetlana Broz je naglasila značaj obilježavanja četrdeset godina stvaralačkog rada redatelja i teatrologa Gradimira Gojera, kao i dvadeset godina uspješnog spisateljskog dijela ovoga plodnog autora, čija je ovo četredest osma knjiga. Brozova je potcrtala i činjenicu da je knjiga čak i prije svoje sarajevske promocije nagrađena uglednom Nagradom okruglog stola kritike na Festivalu kamernog teatra „Risto Šiškov“ u Strumici, Makedonija.

Doktor Snježana Banović istakla je da “rijetki vide u teatru u regiji baš sve, a jedna od takvih osobnosti je Gradimir Gojer“. Zagrebačka redateljka ističe Gojerovu teatarsku strast, ljubav za kazalište, ali i znanje kojim on vlada ispisujući ove eseje. Banovićeva tvrdi da je četrdesetak eseja u ovoj knjizi Gradimir Gojer posložio na redateljski način, a da je njegova teatarska pronicljivost i spisateljska moć u ovoj knjizi pokazala da Gojer ide čvrsto Gavelinim putem. Tu je dometnula čuvenu Gavelinu misao „Kazališno pitanje se ne rješava u kulisama“. Takođe je govorila o nametnutim podjelama u kulturi i kazalištu koje su uvjetovale cjeline ove knjige. „Gledajući tuđe predstave u Gojeru uvijek traje i živi veliki broj asocijacija na predstave iz prošlih vremena. Pišući o teatru danas on pojedine predstave gleda kroz tradiciju, ali daleko od mrtvačkog teatra“. Banovićevu Gojer podsjeća na odgovornog redatelja, koji svojim razbokorenim stilom na svaki način podupire svoje mlađe profesionalne kolege poput Savina, Popovskog, Markovića…, na čemu im, veli ona, itekako zavidi. Konačno, Snježana Banović je svoj istup završila ponovo se vraćajući na paralelu Gavela – Gojer, ističući komparativni pristup kod Gojera, koji gledajući jednu predstavu misli na mnoge duge koje su joj prethodile… Banovićeva je oduševljena činjenicom da Gojer promatra aktivno  publiku, a kao poseban kvalitet istakla je esej Doba velikih intendanata koji govori o slavnom vremenu bh. teatra.

Svoj govorni esej o stvaralaštvu Gradimira Gojera književnik Milan Rakovac počeo je sjećanjima na ambivalentnu i tragičnu sudbinu svoga zemljaka, književnika Ante Cilige, ističući da će govoriti o Gojeru kao kontekstu jedne stvarnosti i u kontekstu te iste stvarnosti. Za Rakovca Beograd i Zagreb gaje nacionalni metropolizam, a Sarajevo jedino na južnoslavenskim prostorima novi urbanitet gradi sa osjećanjem sentimenta prošlih vremena i u tom kontekstu stvara Gradimir Gojer, koji je „u duši pjesnik i kada piše poeziju i prozu i libreta… Odvažan je, hrabar ali i konstruktivan i destruktivan u isto doba.“ Poredeći Gojera sa „firentinskim artistom, prvim medičejancem koji je sam stvorio sve vrline i sve vrijednosti svoga hrama umjetnosti“ Rakovac potencira Gojerovo permanentno opiranje novoj političkoj stvarnosti i u BiH ali i u regionu, za koju je istakao da je „pljačkaška i banditska“. Rakovac je ocijenio ovu knjigu kao vrhunski artizam Gradimira Gojera izražen kroz kratke prozne forme, koje su po njemu najzahtjevnije i najteže za pisca.

tačno.net
Autor 27.10.2016. u 17:42