Završen II. Omladinski forum u Mostaru: Važno je govoriti o feminizmu!

Izdvajamo

• Zbog čega je važno biti feminist i feministica danas? To je svakako važan mandat za sve žene i muškarce jer opresija nad ženama, njihovo isključivanje i marginalizacija još uvijek postoje, ali ne samo žena - nego i drugih grupa. I sve dokle god bude postojala opresija i isključivanje, kao i kršenje ljudskih prava, bit će potrebe da govorimo o feminizmu, te da se i identificiramo kao feministi i feministice, kazala je istraživačica na Stanford Univerzitetu, dr. sc. Zilka Spahić Šiljak.

Povezani članci

• Edward Ferguson: Sloboda medija u BiH
• Da li će diskriminatorna praksa “dvije škole pod jednim krovom” biti ukinuta?
• HNK Mostar u središtu pažnje na najznačajnijem regionalnom festivalu s predstavom ‘Noć s Aleksom’
• Samir Šestan: KAKO PREŽIVJETI CORONA DIKTATORE?
• Jovan Nikolaidis: DALEKO I BLIZU POSTALO JE ISTO
• Zašto je Huso pucao u sat?

Foto: Š.G.

Drugi Omladinski forum, koji ima za cilj povezati studentice i studente Univerziteta Džemal Bijedić i Sveučilišta u Mostaru, kroz teme koje se zanemaruju ili prešućuju u bosanskohercegovačkom obrazovnome sistemu, uspješno je priveden kraju danas u Mostaru. Naime, na ovogodišnji Omladinski forum odazvao se nemali studenata i studentica koji su aktivno sudjelovali u dijalogu o vrlo važnim temama koje je Omladinski forum ove godine odlučio otvoriti. 

Predavanje na temu “Zašto feminizam?” održala je ugledna znanstvenica i istraživačica na Stanford Univerzitetu, Zilka Spahić Šiljak, dok je također veoma zanimljivo predavanje na temu “Ženski pokret u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini” održala profesorica sa Univerziteta u Istočnome Sarajevu, Zlatiborka Popov Momčinović.

Dr. sc. Zilka Spahić Šiljak, među ostalim, pred mlade je postavila vrlo važna pitanja koja se tiču feminizma i važnosti prisutnosti feminističke misli u današnjem društvu:

Zbog čega je važno biti feminist i feministica danas? To je svakako važan mandat za sve žene i muškarce jer opresija nad ženama, njihovo isključivanje i marginalizacija još uvijek postoje, ali ne samo žena – nego i drugih grupa. I sve dokle god bude postojala opresija i isključivanje, kao i kršenje ljudskih prava, bit će potrebe da govorimo o feminizmu, te da se i identificiramo kao feministi i feministice, kazala je istraživačica na Stanford Univerzitetu, dr. sc. Zilka Spahić Šiljak.

Ona je kao problem istaknula i to da se danas, što – kaže – predstavlja veliki paradoks, može sve češće čuti kako se odbacuju tekovine Međunarodnog dana žena, kako to nije naša tradicija, kako je to zapadni izum, kako nam je to zapravo nametnuto i da nas se ne tiče. Dodala je kako ne bismo smjeli zaboraviti zbog čega su važne tekovine Međunarodnog dana žena – ponajprije zbog prava glasa i, naravno, radničkih prava, o kojima vrlo malo danas govorimo.

Zašto priča o pokretima? Mi smo toliko opterećeni pričom o civilnome društvu, ali isto tako mi često upravo to civilno društvo svodimo na neke nevladine organizacije koje djeluju u nekom prilično raspršenom prostoru, i među kojima nema prave interakcije, a jedna od definicija jeste ta da su društveni pokreti,  kolektivni akteri civilnog društva, koji su usmereni na bitne društvene promene. Društveni pokreti ne teže uvek samo da bi se postigao neki konkretan cilj, nego da se promeni sistem vrednosti u društvu, kazala je – među ostalim – u okviru svoga izlaganja na temu “Ženski pokret u postdejtonskoj BiH” dr. sc. Zlatiborka Popov Momčinović.

Zilka Spahić Šiljak, Marko Vrljić, Nikola Vučić i Zlatiborka Popov Momčinović