Kako poboljšati pamćenje i koncentraciju?

Povezani članci

• Stop nesanici!
• 10 instant stvari koje će vas usrećiti
• Avantura u džepu
• Pod morem otkriven dio nestalog kontinenta
• SVJETSKA DJ ZVIJEZDA THOMAS GOLD DOLAZI NA BIBANO SUMMER 2012.
• Sinead O’Connor među žrtvama Praonica Magdalene

“O čemu smo ono pričali?”, “Ma, na vrh mi je jezika!”, “Mislim da je rok do petka, ali nemoj mi vjerovati.”, “Gdje sam samo ostavila ključeve?” – Ako je ovo vaša svakodnevnica, onda nema sumnje da biste trebali učiniti nešto kako biste poboljšali vašu koncentraciju i pamćenje.

Mnogo ljudi ima problema sa koncentracijom i pamćenjem što im stvara dodatne probleme u svakodnevnom životu, bilo da se radi o poslu, školi ili svakodnevnim obavezama u domaćinstvu. Koncentracija nam omogućava da fokusiramo svoje misli u određenom smjeru, u određeno vrijeme, kako bismo što bolje izvršili svoje namjere. Kada se pojave problemi sa koncentracijom, onda postajemo rasijani i naša efikasnost u izvršavanju obaveza i namjera, se primijetno urušava. Da biste poboljšali koncentraciju možete pokušati vježbati, i to tako što ćete nekoliko minuta dnevno odvojiti na razmišljanje o jednom, određenom predmetu. Predmet treba imati detalje koje ćete lako zamisliti, ali treba biti jednostavan. Možete razmišljati o olovci, licu vama drage osobe, nekoj životinji, vanjskom izgledu vaše zgrade ili kuće, i sl. Potrebno je, da u mislima vizualizirate taj predmet, i zadržite fokus desetak minuta. Ukoliko imate previše obaveza, onda ispraznite misli tako što ćete na papir zapisati sve što vas opterećuje. Na taj način ćete se moći fokusirati na posao koji  vas trenutno očekuje. Također, možete unaprijed “posložiti kockice”, pa tako, ako vas očekuje neki važan zadatak ili cilj, prije nego se počnete baviti tom aktivnosti – vizualizirajte je. Mnoge studije su pokazale da jačina vizualizacije pomaže koncentraciji. Nemojte pokušavati obaviti sve u jednom trenutku, jer ćete samo dodatno zakomplikovati stvari. Koncentracija vam pomaže da uspješno izvršite jednu namjeru,ili posao, u određenom trenutku. Stoga, radite jednu po jednu stvar, jer ćete na taj način razviti koncentraciju.

Ako radite na većem projektu, učite za težak ispit, ili imate neki drugi važan posao za obaviti, podijelite obveze na manje dijelove. Na taj način ćete aktivnosti obavljati “rasterećeni”, a trebaće vam i manje vremena da ih završite. Također, možete obezbijediti sebi nagradu za uspiješno izvršen posao, jer neke ljude nagrade podstiču da pruže maksimum. Zato, nove cipele, torba, izlazak sa prijateljima i sl. će biti dobra motivaicija.

Pamćenju je također potrebna vježba – rješavanje ukrštenica, pisanje, čitanje, slikanje, usavršavanje itd. Pored memorijskih vježbi, i fizička aktivnost pozitivno utječe na pamćenje, jer vežbanjem se dovodi veća količina kiseonika u organizam što podstiče bolje pamćenje. Ukoliko niste za ovu opciju, onda makar izbacite visokokaloričnu hranu iz vašeg menija, i odredite vrijeme za polusatnu šetnju. Također, popodnevno drijemanje ima svojih prednosti, pogotovo ako ste noć probdjeli radeći ili učeći. Drijemanjem se osvježava deklarativno pamćenje, odnosno ono pamćenje u kojem su zabilježene samo najvažnije činjenice. Međutim, treba paziti da se ne odspava duže od 20 minuta, jer se nakon toga zapada u dublji san, a po buđenju iz njega bit ćete jedino premoreni.

Ishranom možete utjecati na poboljšanje koncentracije i pamćenja. Sok od jabuke, jabukovo sirće ili uopšte jabuke, odlični za jačanje mentalnih sposobnosti. Sok jabuka utječe na intenzivniju proizvodnju neurotransmitera acetilkolina koji predstavlja vezu između nervnih ćelija, a komunikacija među njima presudna je za normalno funkcionisanje organizma. Uz to, vitamini B-kompleksa veoma su važni za normalnu moždanu funkciju. B1 (tiamin) bitan je za dobru koncentraciju, a B2 za brze mentalne reakcije. Beta-karoten je materijal od kojeg tijelo stvara vitamin A, antioksidans ključan za izoštreno pamćenje. Mozak oksidira i stvara više slobodnih radikala od ijednoga drugog organa, pa mu treba dodatni antioksidans u vidu vitamina A. Cink je jedan od najzastupljenijih elemenata u tragovima u mozgu, a njegov nedostatak ima veze s depresijom, oslabljenim pamćenjem i senilnošću.
Vitamin B1 možete pronaći u pšeničnim klicama, pasulju, orasima, kikirikiju, grašku, mesu itd. Vitamin B2 zastupljen je u bademima, žitaricama, mlijeku, jajima, iznutricama itd. Zeleno lisnato povrće (npr. špinat ), mrkva, sok od naranče bogati su beta karotenom, dok su cinkom bogati morski plodovi, južno voće, cjelovite žitarice.

I, na kraju, svima koji imaju problema sa koncentracijom i pamćenjem, dobro poznata – ginko biloba. Ginko biloba je drevna azijska biljka koja je možda i najpoznatiji memorijski osvježivač koji postoji. U našim prodavnicama i apotekama možete pronaći čaj od lista drveta ginka ili  ginko pilule koje su podjednako efikasne.

ljepota.ba