Prehrana prema emocijama

Autor 24.4.2011. u 11:00

Prehrana prema emocijama

Jeste li se kad zapitali imaju li emocije utjecaja na ono što ste tog dana odredili kao svoj jelovnik? Je li ono što osjećamo važno ili sporedno za ono što jedemo? Jeste li čuli za “tugofilne” i “srećofilne” namirnice? Knjiga “Neuronutricionizam – Prehrana prema emocijama” nudi novi pristup u podjeli namirnica, te govori o novom načinu prehrane koji se temelji na mladoj znanstvenoj disciplini koja se bavi utjecajem prehrane ne nastanak emocija. Autor je mr. sc. Sandi Krstinić, koji za portal Žena.hr iznosi najvažnije naglaske iz svoje zanimljive knjige, koja je sve više tražena na stranim izdavačkim tržištima.

Zašto bismo trebali jesti namirnice ovisno o emocijama?

Danas smo preplavljeni mnoštvom knjiga o nutricionizmu i svjedoci smo bezbroj dijeta koje nam se preporučuju sa stranica brojnih magazina koje su često inovativne samo u svom nazivu, a prema konceptu su sve one vrlo slične, jer namirnice klasificiraju prema broju kalorija. U knjizi „Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama“ namirnice su podijeljene prema svom učinku na nastajanje specifične emocije, pa je tako objašnjeno zašto bi jedna skupina namirnica mogla imati utjecaj na poticanje agresivna raspoloženja a druga skupina namirnica nam može pomoći da lakše i brže prebrodimo stanje tuge.

U knjizi se iznose teze koje su utemeljene na novim medicinskim istraživanjima, a tamo gdje ta istraživanja još nisu objavljena postavljaju se hipoteze koje će tek trebati dokazati. Ali ove hipoteze nisu došle slučajno već se nastavljaju na doktrine Hipokrata i Aristotela koji su prije više tisuća godina i bez suvremenih medicinskih i dijagnostičkih aparatura postavili temelje znanosti koje i danas priznajemo.Aristotel je podijelio svijet u ondašnja četiri elementa, a Hipokrat ljude u četiri temperamenta.

Današnje knjige o nutricionizmu vode računa da svi životni elementi kao što su vitamini i mineralne tvari budu zastupljeni u ishrani i to je ispravan, ali nedostatan pristup. Nije dovoljno vidjeti tijelo samo kao skup raznih kemijskih elemenata već tijelo treba promatrati i kao ishodište za nastanak naše duše, naših emocija i naših osjećaja koji nam daju osobine živih bića koja se smiju ili plaču, koja su sretna ili tužna, ljuta ili tjeskobna.Ovaj filozofski i duboko životan pristup je činjenica koja knjigu čini drugačijom od postojećih knjiga o prehrani.


Kako prehrana utječe na nastanak emocija?

Hipokrat je prije oko 2500 godina podijelio ljude na četiri karaktera a danas suvremena psihologija dijeli ljudske emocije na sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu. Ovo nam pokazuje koliko se malo ljudi mijenjaju kroz tisućljeća kada su temperamenti i osjećaji u pitanju. U emociji ljutnje naš organizam ima u suvišku noradrenalina i hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir mi utječemo na „gašenje“ negativne emocije ljutnje, jer se u mozgu ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih ili supstanci koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti što dovodi do smirenja.

Za osjećaj tuge preporučam hranu koja može potaknuti nastanak serotonina u mozgu, a to su žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i ˝tugofilne˝ namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša. Kako su slatkiši i masnoće koncentrirane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama. Rekao bih da im treba dati ˝začinski˝ način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu, a i odličan okus jelu i nikako ih se ne treba odreći. Na prvo mjesto treba ipak staviti žitarice i proizvode od cjelovita zrna. U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti preporučam ribu i meso .Ovdje treba dati prednost bijelom mesu kao što je puretina, piletina, janjetina i teletina jer ove namirnice imaju i osobinu da podižu raspoloženje osim što umanjuju tjeskobu. Na vrhu potencijala za otklanjanje bezvoljnosti je riba jer ona uz učinak na vraćanje pozitivnih emocija ima i djelovanje na očuvanje protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući moćnim omega 3 masnim kiselinama.

Koje su namirnice preporučljive kad osjećamo tugu, odnosno radost?

Kada govorimo o lošem raspoloženju treba razlikovati tri vrste tzv. negativnih osjećaja, a to su ljutnja, tuga i tjeskoba. U stanjima ljutnje naš organizam ima u suvišku noradrenalina i hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir mi utječemo na gašenje negativne emocije ljutnje jer se u mozgu ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih ili supstanci koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti što dovodi do smirenja. Slično djeluju i lijekovi iz skupine anksiolitika kao što je sve poznati Praxiten. Liječnici ove lijekove još zovu i benzodiazepini. U stanjima tuge treba konzumirati složene ugljikohidrate, a u stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti ribu i meso. Kada smo radosni preporučuje se voće i povrće, odnosno u najpoželjnijem osjećaju treba jesi najzdravije i najpoželjnije namirnice.

Na koje ste skupine podijelili namirnice i kako neuronutricionizam može pomoći u mršavljenju?

Emocije se u mozgu stvaraju specifičnim kemijskim procesima. Mnogi znanstvenici su skloni reći da je ljudski organizam skoro pa savršen biokemijski stroj. Upoznajući zakonitosti ovih kemijskih reakcija koje nisu tako komplicirane kako se često misli možemo naučiti upravljati i kontrolirati naše tijelo, našu dušu pa i naše osjećaje ili emocije. Vrlo jednostavan primjer koliko emocije utječu na naš život je njihova povezanost s nastankom povišene tjelesne težine što je estetski problem mnogih ljudi ali i veliki zdravstveni problem jer je debljina faktor rizika na nastanak mnogih teških bolesti.

Može se reći da emocije imaju veliki utjecaj, ali nikako presudan na proces debljanja, odnosno na činjenicu da smo skloni uzimati više hrane nego li nam je potrebno za svakodnevne aktivnosti. Mnogo je faktora za nastanak prekomjerne tjelesne težine, kao što su primjerice pogrešne prehrambene navike, sklonost sjedilačkom načinu života i užurbani radni ritam koji nam ne dozvoljava da tijekom radnog vremena odvojimo svakih par sati vrijeme za mali zdravi obrok. Ljudi danas cijelo radno vrijeme gladuju i onda kada dođu kući umjesto gradivnog konzumiraju energetski obrok što je pogrešan pristup.

U knjizi Neuronutricionizam-prehrana prema emocijama jedno poglavlje se bavi kronobiologijom odnosno uči nas u koji dio dana je ispravno jesti koje namirnice. Kada su emocije u pitanju treba naglasiti da u stanjima tuge i potištenosti u našem mozgu nedostaje neurotransmiter serotonin koji je odgovoran za nastanak sreće. Ishrana bogata ugljikohidratima potiče sintezu serotonina. Ali treba uzeti složene ugljikohidrate kao što su integralni kruh ili puno zrnata tjestenina jer će ovakve namirnice duže osiguravati sitost našem organizmu, dok će nas konzumacija koncentriranih ugljikohidrata kao što su slatkiši i kolači isto dovesti do pozitivnih osjećaja ali će ovaj osjećaj dobra raspoloženja trajati vrlo kratko što nas dovodi u napast da uzmemo novi kolač i tako se vrlo lako izgubi kontrola nad kalorijskim unosom što će rezultirati debljanjem.

Kakve je reakcije izazvala Vaša knjiga? Javljaju li Vam se čitatelji koji su isprobali prehranu prema emocijama?

Ne samo da se javljaju čitatelji već se javljaju i izdavači iz drugih zemalja pa i drugih kontinenata koji su pokazali zanimanje za ovu knjigu i temu koja je originalna ideja i znanstveni koncept hrvatske medicine. Recenzenti knjige su eminentni hrvatski znanstvenici i stručnjaci iz područja nutricionizma, medicine, duhovnosti i farmakologije. Među njima su prof. dr. sc. Đulijano Ljubičić član nacionalnog povjerenstva za lijekove pri HZZO u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju u Rijeci i dopredsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva, doc. dr. sc. Alen Ružić specijalist interne medicine s užom specijalizacijom kardiologije, voditelj nekoliko kolegija s područja kliničke prehrane na studiju medicine i studiju stomatologije Medicinskog fakulteta i mr. sc. Anđela Jeličić teolog. Stručno mišljenje o knjizi napisao je i prof. dr. sc. Dinko Vitezić klinički farmakolog i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu i Kliničkom bolničkom centru. Na web stranici knjige www.neuronutricionizam.blog.hr može se vidjeti da su čitatelji osim iz Hrvatske i iz Australije, USA, UAE i niza drugih zemalja.

Slijedite li i Vi sami načela iz svoje knjige?

Meni osobno najviše je pomoglo saznanje da fizička aktivnost podiže razinu serotonina i popravlja raspoloženje. Više se nisam rukovodio onom narodnom da „nakon svake kiše dolazi sunce“ već će sunce zasjati prije ako sami „razotkrijemo oblake“. Moje je mišljenje da se rukovodim načelom „Primum Nil Nocere“ ili najvažnije je ne štetiti organizmu. Ako neka osoba prelaskom na ovakav način prehrane opisan u knjizi Neuronutricionizam – Prehrana prema emocijama osjeća poboljšanje svoga mentalnog i fizičkog zdravlja i liječnički pregled ukazuje na poboljšanje fizikalnih i laboratorijskih parametara ne treba joj preporučivati prijašnji način ishrane koji joj nije odgovarao ili je možda bio dodatni  faktor nastanka kardiovaskularnih ili nekih drugih bolesti.

Ali treba znati i na to skrećem pažnju da je našem organizmu potrebna raznolika prehrana koja će nam osigurati sve potrebne mikro i makro nutrijente. Mediteransku prehranu preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija kao najzdraviju i ja se svakako slažem sa tom preporukom. Francuski i Grčki paradoks su pokazali da medicinu ne treba promatrati jednoznačno i isključivo već se samo dugotrajnim praćenjem, iskustvom i inovacijama mogu donijeti preporuke za zdravu prehranu koje treba mijenjati kako će dolaziti rezultati novih istraživanja.

(M.G.)

O autoru
Mr.sc. Sandi Krstinić, dr.med. hrvatski liječnik autor knjige „Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama“. Prva hrvatska knjiga o neuronutricionizmu koja je prevedena na njemački jezik i dostupna je globalno putem Amazona. Područje njegova djelovanja su psihofarmaci, odnosno lijekovi sa učinkom na centralni nervni sustav. Sudionik niza kongresa o neuroznanosti:
13th World Congress of Psychiatry, Cairo 2005
3th Pliva International Forum of Pharmaceutical Industry, Goa 2007
14th World Congress of Psychiatry, Prague 2008
12th Congress of the European federation of neurological societies, Madrid 2008
22nd European College of Neuropsychopharmacology, Istanbul 2009
18th World Congress of Psychiatric Genetics, Athens 2010
38-50th International Neuropsychiatric Pula Congress, Pula 1998-2010

zena.hr

Autor 24.4.2011. u 11:00