Šizofrenija: 50 godina antipsihotičnih lijekova

Autor 4.5.2012. u 12:21

Šizofrenija: 50 godina antipsihotičnih lijekova

Analiza objavljena u medicinskom časopisu ‘The Lancet’ bez ikakve sumnje ukazuje na učinkovitost ovih lijekova.  

Bilo je vrijeme kad su bolesnici koji su patili od psihoza bili vezani za krevet u azilima za  luđake. U nedostatku tretmana, jedino je fizička snaga izlazila na kraj sa ovim nesretnicima koje su ispunjavale intenzivne patnje. 1952. je otkrivena prva neuroletpička molekula: otkrio ju je Henri Laborit, vojni liječnik, i to je izazvalo revoluciju u živote bolesnika i u ozračje psihijatrijskih bolnica. Prije petnaestak godina na tržištu su se pojavili novi antipsihotični lijekovi sa naizgled većom učinkovitošću, a omogućavali su pacijentima napredovanje uz bitno veću autonomiju.

Genetski sastavni dio

Ovog tjedna je medicinski časopis ‘The Lancet’ obilježio pedeset godina upotrebe antipsihotičnih lijekova kod pacijenata sa šizofrenijom. Otkriva, nakon analize svih relevantnih proba čiji su rezultati objavljeni, da su ovi lijekovi bitno umanjili rizik ponovne recesije bolesti, a posebno hospitalizacije.

Šizofrenija napada 1% stanovništva. Ova bolest, koja se pojavljuje kod odraslih mladih ljudi (između 15 i 25 godina) iskazuje se dubokom destrukcijom osobnosti sa delirijima, halucinacijama ili  zatvaranjam u sebe. Danas većina istraživača smatra da se radi o bolesti koja ima moćan sastavni dio u genetskom porijeklu, iako mehanizmi još nisu u potpunosti otkriveni.

Kakav je učinak antipsihotičnih lijekova? Kako oni djeluju na tok bolesti? Da bi odgovorili, ekipa psihijatrijskog odjela bolnice u Munchenu u suradnji sa grčkim i američkim sveučilišnim profesorima, proučila je sve probe čiji su rezultati objavljeni od 1959. do 2011. a koji upoređuju učinak antipsihotičnih lijekova sa placebo efektom (proizvod koji nema nikakav aktivni princip) kod pacijenata koji pate od šizofrenije. Potrebno je naglasiti da istraživači nisu razdvojili periode koji se odnose na različite molekule (klasični neuroleptici od 1959. do 1990, i atipični antipsihotici između 1990. i 2011.)

Bilans je globalno pozitivan za ove lijekove koji imaju popratne učinke koji nisu zanemarivi. Već nakon prve godine tretmana bolest se vratila kod 64% liječenih placebo efektom, u poređenju sa 27% liječenih antipsihotičnim lijekovima. S druge strane, rizik ponovne hospitalizacije je 26% kod onih oji su liječeni placebom, u poređenju sa 10% onih koji su koristili antipsihotične lijekove. I ovi drugi su manje agresivni u poređenju sa onim koji su uzmali ‘lažne’ lijekove.

Nažalost, probe koje su u toku nikada ne traju više od dvije godine. A bilo bi zanimljivo saznati na dugi rok kako se osjećaju pacijenti koji koriste antipsihotične lijekove. “Neuroleptici prve generacije, kao što je ‘haldol’, bili su jako kritizirani zbog njihovih popratnih efekata kao što su ukočeno lice, usporeno kretanje, što se smatra stigmatizirajućim manifestacijama, naglašava Pr Jean Pierre Olié (psihijatar, Bolnica Sainte-Anne u Parizu). Kod novih lijekova zabilježena je bolja tolerancija na neurološkom planu, postoji očita razlika. Ali zahtijevaju nadgledanje metabolizma u prvom periodu tretmana”.

FREDDY Muller/Fedephoto

 

S druge strane, atipični antipsihotici, koji su se pojavili u zadnje vrijeme, mogli bi imati regulatorni efekat na emotivnom planu sa antidepresivnim impaktom. “U cijelom svijetu svi konsenzusi preporučuju upotrebu prvo ovih molekula”, dodaje Pr Jean Pierre Olié. Ali oni povlače za sobom osjetno dobivanje na težini i rizik obolijevanja  od dijabetesa  tipa 2 te netoleranciju glukoze.

 “Zahvaljujući ovim novim molekulama, kvalitet života bolesnika je zaista promijenjen, postoji bolja učinkovitost, veći konfor, naglašava psihijatar. Postoje argumenti da se misli da postoji pozitivan impakt na kognitivne funkcije”. Ovi novi lijekovi ne isključuju simultanu primjenu drugih strategija, kao što je kognitivno liječenje ili psihoterapeutska podrška. Ostaje da se pričeka na rezultate novih studija na dugi rok koje analiziraju učinak na kvalitet života i socijalnu integraciju, posebnu u svijetu rada.

Figaro.fr

Autor 4.5.2012. u 12:21