ENG
Ugrađen prvi moždani pejsmejker u svrhu liječenja Alzheimerove bolesti
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Tijekom petosatne operacije u listopadu prošle godine, u Državnom medicinskom centru u Ohiu, Kathy Sanford je postala prva pacijentica s Alzheimerovom bolešću u SAD-u, kojoj je u mozak ugrađen pejsmejker.
Ona je prva od desetak pacijenata, koji će biti uključeni u istraživanje kojim bi se utvrdilo može li moždani pejsmejker poboljšati kognitivne i bihevioralne funkcije osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Istraživanje uključuje korištenje duboke moždane simulacije (DBS), tehnologije koja se pokazala uspješnom u liječenju stotine tisuća pacijenata s poremećajima u kretanju, poput Parkinsonove bolesti. Istraživači se nadaju da će utvrditi može li DBS operacija poboljšati funkcije upravljane od strane frontalnog režnja i neuronskih mreža, uključene u procese spoznaje i ponašanja, stimuliranjem određenih dijelova mozga pomoću pejsmejkera.
Dr. Douglas Scharre, neurolog i direktor Odjela kognitivne neurologije i dr. Ali Rezai, neurokirurg i direktor programa neuroznanosti, obojica sa Wexner Medicinskog centra, su glavni u provođenju istraživanja.
“Ako rani nalazi koje sada vidimo i dalje budu čvrsti i progresivni, mislim da će to biti vrlo obećavajuće i ohrabrujuće za nas” kaže Rezai, koji je i direktor Centra za Neuromodulaciju u Ohiu. “No, zasad smo optimistični s oprezom.”
Implantant za duboku stimulaciju mozga sličan je uređaju za stimulaciju srca, s iznimkom da su žice uređaja ugrađene u mozak, umjesto u srce. “Uglavnom, pejsmejker u mozgu šalje sitne signale koji reguliraju abnormalnu aktivnost mozga, te ju normaliziraju”, kaže Rezai. “Zasad, iz onoga što smo vidjeli na našem prvom pacijentu, rezultati su ohrabrujući no moramo napraviti više istraživanja kako bi razumjeli što se događa.”
Studija koja će uključivati osobe u blagoj ili u ranoj fazi Alzheimerove bolesti, pomoći će utvrditi da li DBS ima potencijal za poboljšanje kognitivnih, bihevioralnih i funkcionalnih nedostataka.
Kathy Sanford i dalje promatraju kako bi se utvrdila učinkovitost tehnologije, kaže Rezai. Razlog njenog volontiranja u proučavanju bila je želja da pomogne drugima, kako bi izbjegli tjeskobu koju je ona pretrpjela dok je Alzheimerova bolest polako remetila njezin život.
“Samo pokušavam učiniti svijet boljim mjestom”, kaže Sanford. “To je sve što ja radim.” Njezin otac, Joe Jester, kaže da je ponosan što njegova kći sudjeluje u istraživanju, te da mu je drago vidjeti da dolazi do poboljšanja.
“Ovo istraživanje nam je dalo nadu”, rekao je Jester. “Bili smo u situaciji u kojoj se jednostavno ništa nije poduzimalo, gledajući kako dolazi do pogoršanja tijekom godina. Sada možemo pokušati učiniti nešto što može zaustaviti napredovanje ove bolesti.”
Alzheimerova bolest je najčešći oblik degenerativne demencije, pogađa oko 5,5 milijuna Amerikanaca, a košta više od sto milijardi dolara godišnje, što ju svrstava kao treću najskuplju bolest u pogledu zdravstvenih troškova u Sjedinjenim Američkim Državama.
Alzheimerova bolest – kojoj nema lijeka i s kojom se nije lako nositi – postupno dovodi do gubitka pamćenja, spoznaje, pogoršanja u ponašanju , uz postupan gubitak samostalnog funkcioniranja, kaže Scharre.
Istraživanje o Alzheimerovoj bolesti trebalo bi biti dovršeno u 2015. godini.
Autor/ica 👤tačno.net
