Zašto smo ljubomorni?

Autor 6.5.2011. u 11:22

Zašto smo ljubomorni?

 

Sociološko istraživanje ljubomore

Istraživanje ljubomore zahtijeva proučavanje uloge što je ljubomora ima u društvu i odnosima njegovih pripadnika. U svom je prilogu pod naslovom: ‘Kulturne determinante ‘ljubomore’ Ralph B. Hupka napisao da niti jedno društvo, kako u prošlosti tako i danas, ne može izbjeći osjećaj ugroženosti u slučaju ljubomore. Pojedini društveni modeli samo mijenjaju situacije u kojima nastupa ljubomora. Isti autor nastavlja: osjećaji i osjećajna reagiranja, kao i sve ostale ljudske reakcije, postali su dio socijalne sredine. Prije nego što se probudi ljubomora moramo naučiti vrijednost romantičnih odnosa, motiva odgovornih za ljubomoru, ciljeve ljubomore, događaje koji je izazovu i njihovu izazovnost.

Je li istina da naučimo biti ljubomorni?

I O’Neill objašnjava da je ljubomora naučena vrsta odgovora, koju određuje stav pojedine vrste kulture. Ako je u nekim kulturama ljubomora vrlo rijetka, recimo kod Eskima, u indijskom plemenu Toda gotovo je ni nema, dok je drugdje sveopća pojava, možemo reći da ljubomora nije urođen način ponašanja.

Ljubomora je povezana sa spolnim navikama

U nastavku su kao zanimljivost opisana razna pravila “osjećanja” za ljubomoru i uvriježene spolne navike, odnosno one koje su vrijedile u različitim kulturnim okolnostima. Naime, kao što kažu Lutz i White, ljubomora je tijesno povezana sa spolnim navikama određene kulturne skupine, a kako većina tih izvještaja ne govori o osjećajima, odnosno izričito ljubomori, gotovo je nemoguće ustanoviti kada je riječ o rješavanju ljubomorne situacije, a kada o uvažavanju navika određenog područja.

 

Shvaćanje ljubomore ovdje i drugdje

– Za Shone iz Zimbabvea ljubomora spriječava smrt djece.

– Indijsko pleme Toda: Oženjena osoba može imati ljubavnika, što neće izazvati ljubomoru. Ali će zato tešku ljubomoru izazvati razmjena žena s nekim tko nije iz njihova plemena.

– Među Španjolcima iz Andaluzije muškarčeva ljubomora u očima njegove zajednice uzdiže njegovu čast (Pitt-Rivers).

– U plemenu Yanomana mužu je važnije da se kod ženinog ljubavnika iskupi darovima i uslužnošću, nego što vodi brigu zbog ženine nevjere (Harris).

– U afričkom plemenu Bakongo vrijedi pravilo da muškarac mužu mora platiti “najamninu” za upotrebu njegova vlasništva – njegove žene. Ako ne može platiti, “korištenje” mora odraditi u muževu polju. Visina “najamnine” ovisi o dužini trajanja odnosa, kao i o ženinoj vrijednosti, koju određuje muž (Weeks).

– Plemena Plateau, u Zimbabveu, uvjerena su da je smrt djeteta ili majke tijekom poroda znak preljuba. Dok tijekom porođaja majka umire pitaju je za ime ljubavnika, koji je jednako tako kriv (Gouldsbury-Sheane).

– Pripadnici afričkog plemena Yao vjeruju da muževa nevjera prije ili tijekom trudnoće može prouzročiti povrede majke ili djeteta (White-Mullen).

– U plemenu Ammassalik na Grenlandu dva se para – ako su oba za, mogu dogovoriti o zamjeni partnera. Kod te zamjene vrlo je važan obred “odnošenja svjetla.” Naime, muž će uvijek onom drugom dozvoliti spolne odnose s njegovom ženom, jedino što prije toga iz prebivališta mora odnijeti upaljenu svjetiljku (Mead, Mirsky).

Iz opisanih se primjera, osim različite uloge što je ljubomora ima u nekom društvu (na primjer očuvanje djetetova života, čast muškarca čast…) može vidjeti i različit odnos prema monogamnim i poligamnim spolnim odnosima. Tako je ljubomora snažnija u društvu temeljenom na monogamnom obliku Opens internal link in current windowbraka. K. Davis ide još korak dalje i kaže kako društvo čak potiče pojedince da na partnerovu nevjeru reagiraju ljubomorom, ljutnjom i kažnjavanjem, jer na taj način želi održati institut bračne veze.

 

Autor 6.5.2011. u 11:22

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija