Ahmet Kurt: Politička topografija Mostara

Povezani članci

• Zvonimir Nikolić: Gospođo Kitarović, nećete ponoviti udruženi zločinački poduhvat nad mojim susjedima
• FHP: Tokom 2021. godine Srbija nastavila sa istorijskom revizijom ratova devedesetih
• Nema kazne za one koji podržavaju femicid na društvenim mrežama u BiH
• Alfa mužjaci, njihovi sateliti i ljudska prava
• Džaba da su dali i milion’: Srodnici žrtava genocida nezadovoljni odštetama Nizozemske
• Dobri ili loši, veliki ili mali narodi

Foto: šg

POLITIČKA TOPOGRAFIJA MOSTARA (1)

Piše: Ahmet Kurt

Kada smo u vrijeme Corone svi bili prisiljeni veći dio dana boraviti u kući na osnovu resultata glasanja u Mostaru 20. 12. 2020. uzetih sa web stranice CIK-a na svih sto i pedeset izbornih mjesta izradio sam ovu kartu političkih opredjeljenja stanovnika grada.

KAKO ČITATI KARTU?

Gornja ivica karte je okrenuta prema sjeveru. Obratite pažnju na urbana područja koja su, zavisno od vremena nastajanja, omeđena zelenom, plavom i crvenom linijom. Zelenom linijom je označen najstariji dio Mostara koji se sastojao od 26 mahala i čaršije. U ovom dijelu se stoljećima unazad stvarao osjećaj pripadnosti svom gradu. Iz ovog dijela potiču svi borci NOB-a u Drugom svjetskom ratu i uglavnom svi borci Armije BiH u agresiji na našu zemlju 1992-95.

Debela žuta linija označava liniju fronte između HVO i Armije BiH. Lijevo ili zapadno od žute linije je dio Mostara kojeg su u ratu zauzele hrvatske snage, a od žute linije udesno (istočno) je dio grada kojeg su uspjele odbraniti snage Armije BiH. Vidljivo je da je dio gradskog područja na desnoj obali Neretve, mahale Donja Mahala, Cernica i Ričina (Šantićeva ulica), također ostao pod kontrolom Armije BiH.

Izvan omeđenih urbaniziranih dijelova grada prema zapadu (lijevo na karti) teren se blago diže. Također na istočnim obrancima (desno na karti) teren se diže, ali znatno strmije nego na zapadnim obroncima.

IZBORNE JEDINICE

Izborne jedinice su formirane u skladu sa ratnom linijom razdvajanja. Ova linija prikazana žutom bojom nastavlja se i na opštinska područja sjeverno i južno, van ove karte. Tako na “hrvatskoj” strani južne izborne jedinice su naselja Žitomislići, Buna, Gubavica, Ortiješ, Kruševo, Bačevići i Hodbina, a sjeverno Raštani i Vojno. “Bošnjačka” područja na lijevoj obali Neretve južno su Blagaj,  Dračevice,  Gnojnice, Kočine i Podveležje, a sjeverno od Mostara sva mjesta od Vrapčića do Drežnice. Broj glasača na obje strane je 101.000 od kojih je glasalo otprilike polovina. Cifre su vidljive na karti.

POLITIČKE PARTIJE

Radi jednostavnosti prikaza na karti u ovakoj razmjeri uz glasove HDZ-a računao sam i glasove ostalih hrvatskih stranki koje se u pravilu na poličkoj skali nalaze desnije od HDZ. U glasovima SDA su i stranke koje su bile u koaliciji – SSB, DF i druge. Također uz glasove SDP su i glasovi za koalicione  partnere iz Naše stranke.

PROCENAT GLASOVA PRIKAZAN JE U KOLOR SKALI

Procenat glasova na predmetnom dijelu Mostara za hrvatske stranke su prikazane u skali od svijetloplave (min 75% svih glasova) do tamno plave boje (max 99% glasova). Glasovi SDA sa koalicionim strankama su prikazani od smeđe (min 35% glasova) do zelene boje (max 75% glasova na predmetnoj površini grada).

ZAKLJUČCI

Na osnovu rezultata glasanja mogli bi zaključiti da je Mostar u društveno-političkom smislu nešto kao “dva grada pod jednim krovom”.

“Hrvatski” dio grada

Pri pogledu na kartu odmah su vidljivi strašni rezultati u Hagu presuđenog Udruženog zločinačkog poduhvata etničkog čišćenja i preseljenja stanovništva. Tako na dijelu Mostara pod hrvatskom kontrolom (od lijeve ivice karte do žute linije) ni na jednom izbornom mjestu HDZ i ostale hrvatske partije nisu dobile manje od 71%, dok se na rubnim gradskim područjima, Rudnik, Cim i Ilići, taj procenat kretao od 97 do 99% svih glasova. Vidimo da su nekad multietnička novoizgrađena gradska naselja na desnoj obali Neretve temeljito etnički očišćena i procenat glasova koje su dobile hrvatske stranke u naselju Bijeli Brijeg II je 85%, a u naseljima oko Starog Veležovog igrališta taj procenat je 83%. U naseljima Centar II i grupi naselja koja gravitiraju oko Tržnice i Avenije  hrvatske stranke su dobile 88% svih glasova. U ovim naseljima prije rata vlasnik oko 1.600 stanova je bila JNA. Najmanji procenat glasova hrvatske stranke su dobile u naseljima oko Ekonomske i Građevinske škole -71%.

Ovdje je SDP dobio čak 22% glasova, dok je za SDA glasalo svega 4%. Zanimljivo da je u ovom “hrvatskom” dijelu grada na svim izbornim mjestima SDA dobila manje glasova od BH-bloka (SDP i Naša stranka) i srpske stranke Ostajte ovdje.

“Bošnjački” dio grada

Desno od žute linije je dio Mostara kojeg je odbranila Armija BiH. Na ovom dijelu grada SVI subjekti prijavljeni za izbore dobili su neki broj glasova, te se može zaključiti da je na ovom dijelu sačuvan politički pluralizam. Tako na primjer na devet izbornih mjesta na kojima su glasali stanovnici centralne zone ovog dijela grada oko Musale, Fejićeve ulice, Nebodera, Titove, Mazoljica i Brankovca SDA sa koalicionim partijama je dobila 30% glasova, SDP sa Našom strankom 26%, HDZ 18%, a Pravo na grad, Partija za progres i pet-šest drugih partija skupa 26% glasova. U dvije južne mostarske mahale koje dijeli Neretva, Luka i Donja Mahala, SDP i Naša stranka su osvojile 45%, odnosno 41% glasova. SDA 37% i 30%, a novoformirana lokalna stranka Prva mostarska partija, najviše zahvaljujući karizmi osnivača, ratnog komandanta Semira Drljevića-Lovca, uzela je na Luci 14%, a u Donjoj Mahali 26% glasova. Na izbornim mjestima na kojima su glasali žitelji centralne zone iz naselja Cernica i uzduž Šantićeve ulice do Carinskog mosta najviše glasova, 44-45% je osvojila koalicija SDP i Naše stranke.

SDA je, u “bošnjačkom” dijelu Mostara dobijala u rasponu od 35%, pa do najviše 75% glasova.

KAKO JE GLASALA TZV. DIJASPORA?

U narednom postu moći će se vidjeti kojima partijama su izbjeglice iz Mostara poklonile povjerenje.

POLITIČKA TOPOGRAFIJA MOSTARA (2)

Na osnovu podataka sa stranice CIK, izradio sam dijagram rezultata glasanja putem pošte na mostarskim izborima 20. 12. 2020. godine.

Pred izbore na društvenim mrežama prekomjerne nade su polagane u tzv. “Dijasporu”, koja će sa 50.000 glasova pomesti “tri fašizma”, a “Mostar više neće slušati naloge iz Beograda, Zagreba i Sarajeva (!?)”, nego će kao “Užička republika biti svjetionik slobode u porobljenoj Bosni i Hercegovini”.

Međutim od toga nije ništa bilo. Prijavilo se 4.000 osoba – glasala polovina. To nam govori da su ljudi prilikom prijavljivanja osjećali grupni pritisak, preko društvenih mreža, ili na raznim sijelima i druženjima, pa kad su formulari za glasanje stigli pola ih završilo u smetlju. Drugi razlog može biti da ljudi koji su željeli glasati poštom nisu imali potrebna lična dokumenta čiju je kopiju trebalo uz prijavu poslati.

U dijagramu sam Koaliciju za Mostar podveo pod SDA, a BH Blok pod SDP. “Ostale stranke” je na dijagramu skupno ime za “Platformu za progres” i “Pravo na grad”.

Treba naglasiti da broj glasova pristiglih poštom, naprimjer za SDA, koja je dobila 30% svih glasova je svega oko 650, tako da svi SDA-glasači mogu stati u 12-13 autobusa.

”Pravo na grad”, “Platforma za progres” i “Prva mostarska partija” su dobili po jedan autobus “dijasporaca”, s tim da je zadnji autobus poluprazan.

Inače naziv Dijaspora za ratne izbjeglice, kako bi se zamaglili zločini i etničko čišćenje Mostara i ostalih mjesta u BiH, prvo su počeli širiti sarajevski mediji, da bi ga zatim ostali objeručke prihvatili, uključujući vladine institucije Federacije BiH!?