EDIN ČOLAKOVIĆ: Sigurnosno okruženje i izazovi kriznog upravljanja, međunarodna naučna konferencija Dani kriznog upravljanja, DKU-2017

tačno.net
Autor 9.6.2017. u 12:43

EDIN ČOLAKOVIĆ: Sigurnosno okruženje i izazovi kriznog upravljanja, međunarodna naučna  konferencija Dani kriznog upravljanja, DKU-2017

Međunarodna konferencija „Dani kriznog upravljanja“ ove godine održana je  Tuheljskim Toplicama   24. 25. i 26. maja 2017. godine. Ovogodišnja tema konferencije bila je: „Sigurnosno okruženje i izazovi kriznog upravljanja“. Ova znanstveno stručna konferencija okupila je veliki broj učesnika i stručnjaka iz različitih dijelova svijeta, čija su izlaganja objavljena u Zborniku DKU 2017. Kao i prethodne, tako i ove godine jedan od učesnika naučne konferencije bio je i doc.dr.sc. Edin Čolaković, dipl.ecc., djelatnik Ministarstva financija Federacije Bosne i Hercegovine – Porezna uprava FBiH, angažiran i na Univerzitetu modernih znanosti (CKM) Mostar. Tema izlaganja sa kojom je prisustvovao konferenciji bila je: „Kriminalističko obaviještajni proces u funkciji prevencije krize od porezne utaje.

Možete li nam u kratkim crtama reći Vaše utiske sa održane konferencije?

Međunarodna naučno stručna konferencija „Dani kriznog upravljanja“ DKU 2017. godine, ove godine se održavala u Tuheljskim Toplicama. Tradicionalno, kao i svake godine ova konferencija zaokuplja pažnju velikog broja učesnika i stručne javnosti. Ove godine tema konferencije fokusirana je bila na Sigurnosno okruženje i izazove kriznog upravljanja. Organizatori konferencije na samom početku rada konferencije priredili su pokaznu vježbu, koja je svojim sadržajem impresionirala sve prisutne učesnike. Tematska područja koja su obuhvaćena konferencijom  odnosila su se na područja: sigurnost lokalnih zajednica i krizno upravljanje, kontinuitet poslovanja, krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, sigurnosna ugrožavanja sigurnosti, sistemi, uređaji, sredstva i oprema za upravljanje u krizama, te na sigurnost okoliša i održivost. Pored toga na konferenciji su se održale stručne radionice i upriličen je okrugli sto.

Može li se konstatovati da na sigurnosno okruženje utiču i  krize od porezne utaje  ?

U žarištu globalne nesigurnosti, raznovrsni oblici, izvori i nosioci sigurnosnih prijetnji i kriznih situacija kao nikad do sad, razorno djeluju na sveukupno ekonomsko i finansijsko poslovanje. Takvo stanje nesigurnosti nepovoljno se odražava na trijangularne odnose između pojedinca, društva kao cjeline i prirodnog okruženja, čime se dovodi u pitanje prosperitet i opstanak budućih generacija. Nosioci klasičnog i organizovanog kriminala u ekonomskoj i finansijskoj sferi svjesno utiču na rast nesigurnosti poslovanja javnih subjekata i privatnih korporacija, generirajuči segmente crnog tržišta i nezakonite evazije javnih prihoda. Porezne utaje klasičnog i organizovanog kriminala slabe političku i ekonomsku stabilnost kao i cjeokupni sigurnosni sistem države sa jedne strane, dok sa druge strane jačaju krizu poreznog morala čime podrivaju povjerenje legalnih poreskih obveznika. Sigurnost kao jedna od komponenti održivog razvoja povezana je sa svim aspektima ljudskog života i kao takva je od bitnog značaja za sveukupno stanje sigurnosti, u području sigurnosti od pojedinca do globalne zajednice. Posebno su vidljive promjene u tranzicijskim zemljama i post konfliktnim društvima, gdje je primjetno odsustvo tradicionalne države. Globalna ekonomija izražena kroz korporatizam i globalni organizovani kriminal, prevazilaze zvanične državne granice, nominalne iznose državnih budžeta pojedinačnih zemalja, a pogotovo zemalja u razvoju, tranziciji i nerazvijenih zemalja. Takvo nekontrolisano stanje neminovno stvara pogodno tlo za djelovanje sve izraženijeg kriminaliteta poreznih utaja, kako na svjetskom, tako i na regionalnom i/ili nacionalnom nivou.

Fenomen  klasičnog i organizovanog kriminala, razvija i koristi svoju moć kriminalnog djelovanja u uslovima tromosti državnih organa, na ostvarenju kriminalnih ciljeva. Poreznim utajama i subvencijskim prevarama izbjegavaju se primjenjivati pozitivni zakonski propisi i norme, u namjeri nezakonitog prisvajanja proračunskih sredstava, što je u konačnici cilj pojedinaca i/ili organizovanih kriminalnih grupa.

Koja je uloga kriminalističko obavještajnog procesa u prevenciji poreznih utaja ?

Cilj sigurnosnih mjera je preventivno i represivno djelovanje na prijetnje i izvore prijetnji iz reda poreskog klasičnog i organizovanog kriminaliteta.

Sagledavanje dimenzije poreza kao društvenog fenomena, moguće je posmatrati s političkog, sigurnosnog, sociološkog, pravnog, psihološkog aspekta i šire, odnosno sa svih onih praktičnih kao i naučnih aspekata koji utječu na određivanje pojma, značaja, svrhe i uloge raznovrsnih oblika poreznih davanja. Sa aspekta sigurnosti fiskalnog sistema i sigurnosti javnih prihoda, rizik je određena opasnost i prijetnja, koja može dovesti u pitanje stabilnost fiskalnog sistema i naplatu javnih prihoda.

U kontekstu određenja i provođenja porezne (fiskalne) kontrole rizik je opasnost, mogućnost ili vjerovatnoća da naplata prihoda ili provođenje kontrole može pretrpjeti bilo kakav negativni utjecaj.

Upravljanje poreskim rizicima umanjuju se štetne posljedice te se smanjuju učinci štetnog događaja kriminaliteta porezne utaje. Upravljanje poreskim rizikom znači jasno određivanje prioriteta poreskih institucija na smanjenju nesigurnosti od poreskog kriminala. Upravljanje poreskim rizicima zahtjeva i podrazumijeva neprekidnu budnost nadležnih agencija za provođenje zakona, što zahtjeva potrebu neprekidanog priliva informacija, podataka i znanja o izvorima prijetnji. Kompleksno poslovanje poreskih institucija na ostvarenju ciljeva zakonitog ubiranja javnih prihoda, nameće potrebu usklađivanja različitih procesa upravljanja rizikom kako bi se poreskim rizikom upravljalo djelotvorno i usklađeno. Upravljanje poreskim rizikom podrazumijeva efikasan i efektivan odgovor na sigurnosne prijetnje od kriminaliteta poreznih utaja. Koncept kriminalističko obavještajnog procesa, metoda je za otkrivanje i prevenciju poreznih utaja organizovanog kriminaliteta. S tim u vezi „pojmovno, kada se govori o kriminalističko-obavještajnom krugu, jasno je da se radi u potpunosti o planiranom i kontinuirano upravljanim obavještajnim procesom u cilju obezbjeđenja valjanog obaviještajnog kapitala. Informacija je kapital. Podatak je kapital. Znanje je kapital. Naravno, sa sigurnošću bi se moglo složiti s navedenim frazama, koje se čuju u svakodnevnom životu, bilo na radu ili u naučnim krugovima. Doći do znanja, podatka ili informacije nije uvijek lagan i jednostavan zadatak. Ali kada se uz pomoć obavještajnih aktivnosti dođe do kvalitetnih informacija i/ili podataka, odnosno saznanja, onda takva saznanja postaju svojevrsni obavještajni kapital. Obavještajni kapital je, kontinuirano i procesno, obogaćena supstanca informacijama za efikasno i efektivno djelovanje sigurnosnog menadžmenta. Kriminalističko obavještajni kapital su znanja o kriminalitetu pa takva znanja jako bitna za djelovanje sigurnosnog menadžmenta u heurističkom području poreskog kriminaliteta. Sigurnosni menadžment i kriminalističko obavještajni rad su usmjereni na prevenciju i/ili otkrivanje i procesuiranje krivičnih djela porezne utaje, ali i na analizu regulacije fenomena porezne utaje međusobnim interaktivnim djelovanjem kroz sistem i/ili organizaciju. Sigurnosni menadžment sa svim svojim specifičnostima u poreznim institucijama i kriminalističko obavještajni rad se nadopunjuju, od opšteg pristupa fenomenu porezne utaje, prema pojedinačnom operativno taktičkom pristupu praćenja, otkrivanja i istraživanja slučajeva porezne utaje. Kriminalističko obavještajni rad upotpunjava djelatnost sigurnosnog menadžmenta. Posmatrano s aspekta kompleksnih sistema sigurnosni menadžment je proces, sistem i organizacija koji egzistira kroz svoje podsisteme, komponente i posebne metode djelovanja. Kao posebna metoda djelovanja kriminalističko obavještajni krug osigurava potreban obavještajni kapital menadžerskoj strukturi sigurnosnog menadžmenta. Primjena ovog modela moguća je u različitim poreskim sistemima, pa i u složenom poreskom sistemu kakav je u Bosni i Hercegovini.

Kako sigurnosni menadžment treba da djeluje na prevenciji poreskog kriminala?

Sigurnosni menadžment, primjenom koncepta kriminalističko obavještajnog procesa u heurističkom području kriminaliteta poreznih utaja osigurava obavještajno znanje o potrebno za razjašnjenje neželjenog kriminalnog poreznog događaja. Djelovanjem kroz vlastito dizajniranu menadžersku vizuru, sigurnosni menadžment poreznih institucija, primjenom koncepta kriminalističko obavještajnog procesa, smanjuje ranjivost poreskih institucija u ekonomskoj i finansijskoj sferi. Sigurnosni menadžment upravlja obavještajnim znanjem putem funkcija sigurnosnog menadžmenta, preventivno djeluje na izvore poreznih incidenata, kao i represivno na kriminalne sigurnosne događaje u poreznoj sferi. Može se istaći, da primjenom kriminalističko obavještajnog procesa i vlastitih menadžerskih funkcija, djelujući kroz menadžersku vizuru u heurističkom poreznom području, sigurnosni menadžment valjano otkriva izvore kriznih poreznih prijetnji, koje nosioci klasičnog i organizovanog kriminala svjesno izazivaju u ekonomskoj sferi. Na suprotstavljanju kriminalu od fenomena porezne utaje, sigurnosni menadžment kontinuirano koristi znanja koja se generiraju u kriminalističko obavještajnom krugu. Kao rezultat trajnog kružnog procesa stvaraju se nova obavještajna saznanja, koja se kao takva dalje produkuju u obavještajnom procesu u obliku obavještajnog proizvoda. Obavještajna supstanca iz kriminalističko obavještajnog procesa posjeduje količinsku i upotrebnu vrijednost proizvedenog obavještajnog znanja, koje se u konačnici pohranjuje u obavještajni kapital. Vrijednost obavještajnog kapitala dalje se može mjeriti kroz njegovu upotrebnu vrijednost na otkrivanju i sprječavanju poreznog kriminala ali i drugih oblika povezanog kriminalnog djelovanja.

Da li sadašnja organizacija poreskih institucija u Bosni i Hercegovini pogoduje kriminalitetu poreznih utaja ?

Organizacija poreskih institucija u Bosni i Hercegovini je specifična, u odnosu na zemlje okruženja, EU, SAD-e i za razliku od ostalih zemalja nije prilagođena stvarnim potrebama Bosne i Hercegovine. Oblik organizacije poreznih institucija u Bosni i Hercegovini posljedica je ratnih zbivanja, političkih nesuglasica kao i lošeg, odnosno egoističkog upravljama javnim prihodima. Ona nije utemeljena na principima modernog organizacijskog poslovanja, gdje je organizacija usmjerena na društvenu odgovornost i održivi razvoj.

tačno.net
Autor 9.6.2017. u 12:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija