Ima li kraja diskriminaciji učenika

Povezani članci

• Irma Baralija: Uzajamno bojkotiranje Trebinja i Čapljine je protivustavno
• ARMIJA BIH U HAAGU (6) – Jeza i zločini koje nitko nije želio
• Sedamdeset treća godišnjica Bitke za ranjenike na Neretvi
• PRETNJE KAO ZABAVA MILIONA
• Bend GIA – sastav iz Mostara
• Počela sezona u eMTeeM – u 1974

„Nisam odgovoran za dvije škole pod jednim krovom“, kazao je  Zlatko Hadžiomerović ministar prosvjete Hercegovačko-neretvanskog kantona u intervjuu agenciji za političko komuniciranje Polis.

Predsjednik opštinskog odbora SDA Stolac, kandidat SDA na predstojećim izborima za HNK, u spomenutom razgovoru za Polis dotakao se dugogodišnjeg problema egzistiranja „Dvije škole pod jednim krovom“, vlastitog proteklog mandata na poziciji ministra prosvjete, političkog i javnog života opštine Stolac te, naravno u duhu predizborne kampanje, zaštite stolačkih Bošnjaka.

Obzirom da smo u proteklom periodu u više navrata pokušavali stupiti u kontakt sa ministrom Hadžiomerovićem, kako bi razgovarali o sličnim temama, ministar Hadžiomerović zbog radnih obaveza te brojnih službenih putovanja do danas nam nije odgovorio na usmene i pisane zahtjeve za intervju.

Iz tog razloga u ovom tekstu pokušat ćemo analizirati izjave ministra prosvjete HNK Zlatka Hadžiomerovića.

Govoreći o vlastitoj odgovornosti te odgovornosti ministarstva na čijem se čelu nalazi, za decenijsku segregaciju djece na osnovu nacionalne pripadnosti u školama koje funkcioniraju po principu „Dvije škole pod jednim krovom“ ministar Hadžiomerović istakao je:

„Ministarstvo nema ingerencije da riješi status tih škola, jer to može uraditi samo općinsko vijeće kao osnivač. To isto općinsko vijeće treba prihvatiti statute škola, koje je predložilo Ministarstvo.
Također, Skupština treba izmijeniti svoju odluku o mreži škola. Nažalost, Ministarstvu su u navedenim okolnostima vezane ruke, iako političari iz drugih stranaka to žele drugačije prikazati, ali to naravno, puno više govori o njima. Mislim da je za kvalitetno rješavanje problema obrazovanja u cijeloj zemlji potrebno formiranje ministarstva na državnoj razini. I time bi se riješio i ovaj  kao i  brojni drugi problemi,“ kazao je Zlatko Hadžiomerović

Kao što smo i očekivali ministar Zlatko Hadžiomerović svoj trogodišnji (ne)rad pravda izostankom nadležnosti ministarstva. Iz tog razloga ministra Hadžiomerovića ovim putem podsjećamo na nadležnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na:
1. stručno, blagovremeno i učinkovito obavljanje poslova i radnih zadataka,
2. racionalnu organizovanost djelatnosti i uspješno rukovođenje organizacionim jedinicama Ministarstva,
3. ostvarivanje pune saradnje Ministarstva s drugim ministarstvima, kancelarijama, ustanovama i organizacijama u Kantonu i šire,
4. pravodobno sagledavanje, evidentiranje i rješavanje pitanja u oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta,
5. predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje, srednje, više i visoko obrazovanje,
6. vođenje registra odgojno-obrazovanih ustanova predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja,
7. praćenje i poboljšanje učeničkog i studentskog standarda,
8. praćenje stanja i poboljšanje obavljanja djelatnosti iz oblasti kulture,
9. praćenje i podržavanje sportista i sportskih udruženja od interesa za Kanton,
10. nadzor nad zakonitim obavljanjem poslova odgojno-obrazovnih ustanova,
11. poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenim članu II.A. (1-7) Ustava Federacije BiH i Aneksa Ustava,
12. rješavanje o upravnim stvarima iz nadležnosti Ministarstva,
13. inspekcijski nadzor nad radom odgojno-obrazovnih ustanova,
14. rješavanje u drugom stepenu iz svoje ovlasti,
15. priprema zakona i drugih propisa iz svog djelokruga,
16. obavlja i druge poslove iz svog djelokruga zakona i drugih propisa

Kako bi ministra Hadžiomerovića podsjetili na vlastite ingerencije predlažemo mu da posjeti oficijelnu stranicu vlastitog ministarstva, a kako bi se lakše snašao i orijentirao na ovoj internet stranici, taksativno nabrojene nadležnosti nalaze se odmah ispod njegove fotografije i kraće biografije.

Kada govorimo o fenomenu „Dvije škole pod jednim krovom“ te radu i ulozi ministra Hadžiomerovića u poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenim članu II.A. (1-7) Ustava Federacije BiH i Aneksa Ustava, veoma interesantno je spomenuti i razloge ukidanja prvostepene presude opštinskog suda u Mostaru iz aprila 2012. godine kojom je jasno rečeno da postojanje  „Dvije škole pod istim krovom“ predstavlja  kršenje Zakona o diskriminaciji.

Naime na ovu presudu kojom se nalaže ukidanje prakse “dvije škole pod jednim krovom” te uvođenje jedinstvene integrirane obrazovne ustanove s jedinstvenim nastavnim planom i programom žalili su se upravo tužene škole i Kantonalno ministrstvo na čijem se čelu nalazi Zlatko Hadžiomerović.

Ovim putem zamolili bi ministra Zlatka Hadžiomerovića, predsjednika stolačkog SDA i Bošnjaka po nacionalnosti da javnosti Bosne i Hercegovine, a pogotovo roditeljima djece koja su sistemski diskriminisana i segregirana objasni zbog čega je ministarstvo kojim on upravlja podnijelo žalbu na presudu kojom je utvrđena diskriminacija Bošnjaka u stolačkim ili čapljinskim školama?
Kako Zlatko Hadžiomerović vidi problem „dvije škole pod jednim krovom“ i diskriminaciju prvenstveno Bošnjačke djece najbolje je vidljivo iz video snimka sa jednog vjerskog skupa:

Kao što ste upravo imali priliku vidjeti, segregacija djece na nacionalnoj osnovi kao i zgražavanje čitavog civiliziranog svijeta na apartheid u 21. vijeku prisutan u Dvije škole pod istim krovom za ministra prosvjete HNK ne predstavljaju apsolutno nikakav problem.

Uzroke ovakvog stava predsjednika stolačkog SDA prema „zaštiti vitalnih nacionalnih interesa Bošnjaka“ treba tražiti u decenijskoj politici stolačkog SDA koja u koaliciji sa HDZ-om u ovom hercegovačkom gradiću vrši sustavno getoiziranje Bošnjaka.

„Male sredine nemaju izraženu političku scenu, tačnije ne postoje mogućnosti političke borbe.
Razlog je jednostavan, većina u Općinskom vijeću diktira način ponašanja, točnije vladanja načelnika Općine. Budući da su ratna dešavanja promijenila demografsku sliku Stoca, te da su Hrvati u Općini Stolac postali većina, nije teško zaključiti da su Bošnjaci uskraćeni u mnogim segmentima nužnim za „normalno“ funkcioniranje. Broj uposlenih Bošnjaka u javnoj upravi, javnim poduzećima i drugim ustanovama u ingerenciji općine Stolac je zanemariv. Za svaki projekt koji želimo realizirati moramo praviti određene ustupke. Jednom riječju, situacija za Bošnjake u Stocu je doista teška. Međutim, moram priznati da smo posljednjih godina napravili određene pomake u komunikaciji s načelnikom Općine, te da smo počeli raditi neke zajedničke projekte koji su u interesu svih ljudi u Općini Stolac, a ne samo jednog naroda. Ti koraci su mali, za Bošnjake premali, ali moram istaći da je sve bolje od destrukcije, stajanja u istom mjestu ili, što je nagori scenarij, vraćanja unazad“, kazao je Zlatko Hadžiomerović

Apsolutno se slažemo sa Zlatkom Hadžiomerovićem i njegovom konstatacijom da stolački Bošnjaci žive veoma loše, da se demografska slika Stoca nakon rata promijenila, da je evidentan veoma mali procenat zaposlenih Bošnjaka u javnim preduzećima međutim, ono što je predsjednik stolačkog SDA zaboravio spomenuti je činjenica da upravo stolačku opštinsku većinu koju on smatra za najodgovorniju za ovakav polozaj Bošnjaka čini koalicija SDA- HDZ.

Naime, stolačko opštinsko vijeće čini 11 zastupnika iz hrvatskog naroda, od čega je deset zastupnika iz HDZ-a i jedan iz HSP-a, četiri zastupnika su iz SDA i dva iz SDP-a. Za svaku odluku koja se donese u opštinskom vijeću potrebno je četrnaest glasova.

Statistički podaci govore da su u proteklom mandatu 99,9% odluka donijeli zajedno koalicija HDZ i SDA koja broji tačno četrnaest glasova potrebnih za donošenje odluka.

Kako funkcionira stolačka koalicija HDZ i SDA najbolje govori i podatak sa prve radne sjednice Opštinskog vijeća u proteklom mandatu gdje su poslanici SDP-a tražili izmjene neustavnog poslovnika o radu Opštinskog vijeća u kojem piše da su službeni jezici hrvatski i bošnjački jezik. Protiv prijedloga SDP-ovog poslanika da se u poslovniku o radu stavi da su službeni jezici po ustavu bosanski, hrvatski i srpski glasali su SDA i HDZ.

Izborna kampanja približava se svom kraju a Zlatko Hadžiomerović u intervju za Polis istakao je i razloge zbog kojih bi birači 12. oktobra trebali zaokružiti njegovo ime na glasačkom listiću.

„Ja sam čovjek koji je od 90-tih godina u borbi za BiH. U jednom razdoblju to je bila oružana borba, sve prije i poslije toga je politička borba za očuvanje suvereniteta i nedjeljivosti BiH. Moja sudbina je da živim u Stocu i da na tom prostoru zastupam i branim interese BIH. Moja cijela obitelj  živi u Stocu i to je jedan od segmenata koji ljudi cijene, jer sa svojim sugrađanima posljednjih 15 godina dijelim dobro i zlo. Čovjek sam koji se jako trudi da uvijek održi dana obećanja i mislim da to jako puno govori o mom karakteru. Osnovni motiv mog političkog djelovanja i angažmana je za Bošnjake Stoca napraviti ambijent u kojem će oni biti ravnopravni sa Hrvatima.“

Kako je Zlatko Hadžiomerović predsjednik stolačkog SDA u proteklom mandatu stvarao stolačkim Bošnjacima ambijent ravnopravnosti najbolje govori ono što je učinio u protekle četiri godine, a glasačima preostaje odluka žele li da ovaj čovjek ovako uspješno štiti njihove interese i interese njihove djece u budućnosti?

 O zapošlajvanju “podobnih” profesora o kojima odlučuje ministar Hadžiomerović, drugom prilikom.