Izložba u Počitelju: JELENA KORENČIĆ “Gljive” (“Mushrooms”)

Povezani članci

• Lirski spomenar s akrostihom
• BiH: Stanje u Posavini i dalje teško
• Velež traži povratak na stadion pod Bijelim Brijegom
• Slavo Kukić: Je li najnovije unutarstranačko „pucanje“ i početak kraja SDA?
• Mostarske kiše
• REKVIJEM ZA LJUBAV u Banja Luci

Društvo za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj srdačno vas poziva na otvorenje izložbe Jelene Korenčić.

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u Počitelju, 3. oktobra 2015. godine u 14:00 sati.

JELENA KORENČIĆ je akademska grafička dizajnerica. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Mladena Kolobarića. Članica je ULUPUH-a u sekciji za grafički dizajn od 1994. godine. Nekoliko godina radila je kao dizajnerica i art direktorica u marketing agencijama nakon čega postaje freelancer. Kreirala je mnoštvo vizualnih identiteta, opremala i ilustrirala knjige (među kojima se ističu bibliofilsko izdanje Slovo o slovu  Maka Dizdara i Prizivanje dodira Nermine Omerbegović) te osmislila i vodila brojne projekte u sklopu kojih je kreirala plakate, ambalaže, web-stranice i ostala djela iz područja grafičkog dizajna. Autorica je scenografija, kostima, lutaka i plakata u predstavama (drame, mjuzikli, oratoriji i scenske bajke za djecu) koje je realizirala za teatre u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Vizualna cjelovitost svih segmenata scenskog djela odlikuje Jelenino djelovanje u teatru, a scensko-lutkarske elemente je najvećim dijelom sama i izradila. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolja likovno-scenska ostvarenja. Bavi se slikanjem, skulpturom i kompjutorskom grafikom – fraktalima. Izlagala je na nekoliko grupnih i samostalnih izložbi. Posljednjih dvadeset godina Jelena Korenčić istražuje umjetnost iscjeljivanja, bavi se art terapijom, te djeluje kao savjetnica za razvoj kreativnih i intuitivnih sposobnosti.

“Etno glazba svoje korijene nalazi u izvornom izričaju ”narodne glazbene baštine”. Crteži-slike (ne bih se opredijelio) Jelene Korenčić jednako tako očijukaju s vremenom i prostorom ”likovne kulturne baštine”, ne po formi već po sadržaju. Falus je kroz vijekove bio mitski odraz plodnosti još od ”magne mater”, Venere iz Willendorfa (paleolitik) koju će Jelena slaviti u svojoj interpretaciji skulpture. Jelenini crteži nisu samo snažan izraz visoke likovne pismenosti već izvedba ”ethno glazbe”, kada se zna da je falus u etno slojevima uzdignut na razinu kulta. Penis je u malograđanskoj svijesti skriven iza zastora,  i danas ”nedobog” izražavati se o njemu, za razliku od primjerenih iskaza u kulturnoj baštini. Crteži-slike ”gljiva” jesu izraz najdublje Frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudske vrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla.“    Krešimir Bauer, prof.

Gljive su simboli plodnosti zbog njihovog brzog rasta, velike moći umnažanja i sličnosti njihovog oblika sa spolnim organima. U ranim fazama rasta gljiva sliči muškom, a razvijeni oblik u svom presjeku neodoljivo podsjeća na sjedinjenje muškog i ženskog spolnog organa. Gljive su stoga simboli životne energije, spajanja, intimne veze i sreće. Gljive su cijenjeni stimulansi i afrodizijaci. Za mnoge ljude gljive su obavijene misterijom, osobito zbog njihovog učinka – promjene stanja svijesti.

 Radujemo se vašem dolasku!