Tribina o odnosu zajednice prema kulturno istorijskom nasljeđu

Zlatko Serdarević
Autor 7.3.2017. u 13:04

Tribina o odnosu zajednice prema kulturno istorijskom nasljeđu

U organizaciji Mostarskog kruga, Asocijacije arhitekata i Društva povjesničara umjenosti Hercegovine održana je tribina pod nazivom “Nasljeđe koje nestaje”.

Učesnici tribine konstatovali su da u većini slučajeva, kada je riječ o zaštiti i uopšte odnosu prema kulturno istorijskim spomenicima u gradu Mostaru, stručnjaci nemaju prilike dati svoje mišljenje, naspram politike koja je presudna u donošenju bilo kakvih odluka vezanih za graditeljsko nasljeđe. Tri asocijacije sa područja cijelog grada po prvi put našle su se zajedno kako bi pokrenuli pitanja iz ove problematike.

– Nadam se da je ovo početak jedne dobre saradnje između Mostarskog kruga, Asocijacije arhitekata i Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine i uključujući više struka možemo meritorno govoriti o nasljeđu. Drugi cilj ove tribine je probuditi svijest kod građana Mostara o vrijednosti onoga što imamo čak i u stanju kakvom sada jeste. Konačno, krajnje je vrijeme da javno počnemo govoriti o problemima koji nas sve muče i koji  su nama zajednički a kulturno istorijsko nasljeđe to jeste, akcentirala je dr.sci. Tatjana Mičević Đurić.

Ovom prilikom ukazano je činjenicu da ne postoji nikavo razumijevanje zajednice za kulturno istorijsko nasljeđe te da se sve podređuje zahtijevima investitora. Ukazano je na potrebu daleko večeg angažmana stručnjaka.

– Kako pokrenuti vlast da daleko više sluša struku. Mislim da oni koji imaju političku moć uopšte ne pitaju za mišljenje stručnjaka. Zgrada ZE-ME nije jedini primjer lošeg odnosa prema nasljeđu i mi u stvari  ukazujemo da se slušaju oni koji su korisnici i baštinici takvih objekata, kazala je Maja Popovac.

Dodala je da ne postoje inicijalna ispitivanja stanja na terenu i kasnijeg menadžemnt plana kako bi se znalo da objekat neće ostati prazan nakon nekog vremenskog perioda. Izrazila je mišljenje da treba zaposliti što više arhitekata koji se tim poslovima bave. „To su konzervatori ljudi koje to veoma interesuje i oni su zaljubljenici u taj posao. Zaštita spomenika u evropskim državama se diže na jedan veliki državni, kazala je Popovac.

Čuo se zahtjev da vlast postavi standard i da svaki projekat bude urađen stručno od prvog koraka, od jedne dobre analize, jer su se dosadašnje rekonstrukcije pokazale izuzetno loše.

– Mislim da je vrlo važna poruka ovog skupa javnosti i vlastima i nadležnim službama koji bi se trebali brinuti za očuvanje našeg kulturno-historijskog nasljeđa da struka mora dominirati. Oni se time ne bave. Moraju se organizovati ovakvi skupovi na kojima će se ukazati na sve probleme sa kojima se suočavamo u Mostaru, kada je riječ o zaštiti kulturno istorijskih spomenika, istakao je mr.sci. Rijad Ćišić. Konstatovano je da se struka daleko više pokazuje senzibiliteta prema kulturno-historijskim spomenicima.

– Struka se puno više brine nego vlast i institucije koje bi se o njoj morale brinuti, a poznato je da institucije koje bi se o tome trebale baviti  i koje su nadležne za te poslove, imaju sve manje stručnjaka, izjavio je Ćišić.

Mr. arh. Boris Trapara govorio je o značaju i ulozi kulturno historijskih spomenika u društvu kao i za svakog pojedinca.

– Kulturno-historijsko nasljeđe ima univerzalnu vrijednost. To znači da pripada svim građanima svijeta. Međutim, dio tog nasljeđa koji se nalazi na našem geografskom području pored prava koje imamo na to nasljeđe nosi i određene obaveze. Te obaveze mogu biti sagledane kroz saradnju lokalnih zajednica različitih nivoa vlasti. Odnos vlasti prema kulturno-historijskom nasljeđu je generalno loš ali to ne iznenađuje jer arhitektura nije neophodna za preživiljavanje i ona trpi. Ista stvar je i sa kulturno-historijskim nasljeđem. Kad počnemo da kulturno-historijsko nasljeđe poistovjećujemo s nama samima sa našim identitetom, i tek kad budemo shvatili da je ono izuzetno važno za našu istoriju i kulturu i uopšte za našu budućnost, tek tada bi se mogao popraviti odnos vlasti prema samom nasljeđu, akcentirao je Trapara.

Predsjednik Mostarskog kruga Alija Behram je podsjetio na ciljeve ovog udruženja i  na realizovane sadržaje.

– Mostarski krug kao dijaloška tribina građana želi da se umiješa u sva otvorena neuralgična pitanja grada Mostara. Imali smo tribine na kojima smo govorili o tome kako urediti grad Mostar koji već devetu godinu nema lokalne izbore i time se nije manifestovala volja građana. Imali smo gošću Latinku Perović, zatim smo napravili hommage akademiku Predragu Matvejeviću. Velik broj građana se pita kako mi gradimo Mostar, zašto nestaju starine, zašto se uništavaju objekti koji su pod zaštitom države a izloženi su propadanju. U tom cilju je organizovana ova tribina. Večeras  smo na tribinu pozvali struku da se oni osvrnu i da kažu šta je dobro građeno a šta loše, kako spasiti, kako zaštiti i kako se riješiti porušenih objekata u ratu kojih ima mnogo. Konačno da čujemo stručnjake kakav je odnos grada prema kulturno-historijskim objektima, akcentirao je Alija Behram.

Mišljenje je učesnika tribine da je saradnja tri asocijacije koje su nastupile na tribini dobar korak za poboljšanje promocije kulturno-historijskog nasljeđa i svega što ono sa sobom nosi. Imperativno se nameće potreba za daleko većim angažmanom stručnjaka u rješavanju problema iz ove oblasti.

nasljđe 2

Zlatko Serdarević
Autor 7.3.2017. u 13:04

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija