U Mostaru nakon 12 godina počelo konstituisanje novog Gradskog vijeća

Povezani članci

• Odbor za dijalog Memorijalnog centra Srebrenica posjetio Jasenovac, Ušticu i Vukovar
• Očekujući veliki jubilej
• Izašla je nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu na engleskom, uz blog na srpskom jeziku
• Mostar: Program Street Arts Festivala
• Zoran Mikulić: Hoćemo li dopustiti da nacionalizam pobjedi Mostar?
• Talijanski partizanski nacionalni savez ANPI poslat će zahtjev za financiranje međunarodne antifašističke mreže za borbu protiv fašizma

U Mostaru, gradu na jugu Bosne i Hercegovine u petak, 5. februara, je počela prva sjednica Gradskog vijeća u novom sazivu.

Sjednica se u novom sazivu održava nakon lokalnih izbora koji su poslije 12 godina zastoja održani 20. decembra 2020. godine.

Na dnevnom redu konstituirajuće sjednice su verifikacija mandata vijećnika, davanje i potpisivanje svečane zakletve, utemeljenje klubova konstitutivnih naroda, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća te izbor gradonačelnika.

Prethodni lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine. Od tada stranke na vlasti u tom gradu Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) nisu se mogle dogovoriti o novim izbornim pravilima nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Nakon 12 godina zastoja, lideri SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović u junu 2020. godine su potpisale Sporazum u kojem je dogovoreno održavanje izbora u Mostaru.

Dogovor je postignut 17. juna, nakon što je Mostarka Irma Baralija 2019. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila spor zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.

Gradsko Vijeće Mostara čini 35 vijećnika. Vijećnici su birani u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika i obuhvata cijelo područje Mostara.

Osim toga, 22 vijećnika se biraju iz šest izbornih jedinica, gradskih područja i to 13 iz tri većinske hrvatske izborne jedinice i devet iz tri većinske bošnjačke izborne jedinice.

Nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) ne može imati manje od četiri niti više od 15 vijećnika, a jedno vijećničko mjesto pripada onima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi,

Gradsko vijeće Mostara od tri predložena kandidata treba da izabere gradonačelnika, koji će zamijeniti Ljubu Bešlića koji je od 2008. godine, kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) obnašao ovu funkciju.

Među kandidatima su Mario Kordić (HDZ BiH), Zlatko Guzin kandidat Koalicije za Mostar ( Koaliciju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBiH) i Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS)), te Irma Baralija, kandidatkinja Bh bloka koji čine Socijaldemokratska partija BiH (SDPBiH) i Naša stranka.

Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina, 28 vijećnika u Gradskom vijeću. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je prosta većina.

Na izborima za Gradsko vijeće Mostara HDZ BiH osvojio je 13 mandata. Slijede Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) s 11, BH. blok (SDP BiH, Naša stranka) sa šest te Hrvatska republikanska stranka (HRS) s tri vijećnika. Prva mostarska partija i lista “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar” imaju po jednog vijećnika.

Više od 100.000 birača biralo je vijećnike u Gradskom vijeću Mostara.

Na glasačkim listićima bilo je 370 kandidata, od čega 31 politički subjekt, 22 političke stranke, četiri nezavisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista neovisnih kandidata.

RSE