UPEČATLJIVO SVJEDOČANSTVO O KONTINUIRANOJ POVEZANOSTI MATVEJEVIĆA SA MOSTAROM

Povezani članci

• Filozofija palanke
• Zija Dizdarević: Protuevropski europejci
• Bošnjačko samoubistvo iz zasjede
• HDZ-ovci i stranke iz RS-a opet blokiraju institucije
• Nehumani uslovi u kojima borave 64 migranta: Prenoćili doslovno u vodi
• Ivane pozdravljam te dok ideš prema svojoj ‘Cesti iznad krajolika’, svojoj Neretvi, svom Mostaru!

Izložba dokumentarne građe o Predragu Matvejeviću kao podsjećanje na općeljudske vrijednosti koje je emanirao                                        

Povodom obilježavanja druge godišnjice smrti trostrukog akademika Predraga Matvejevića, istaknutog europskog intelektualca, književnika, esejiste i humaniste, nakon bogatog programa u kome su učestvovali predstavnici suorganizatora i gosti počevši od nj.e. Nicola Minasia, ambasadora Italije u Sarajevu, Elvir Zlomušica, rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“, Elvedin Nezirović u ime domaćina MC Pavarotti, prof.dr.sc. Mile Lasić, preofesor na Sveučilištu u Mostaru, Štefica Galić, predstavnica Portala tacno.net i Centra za kritičko mišljenje, Alija Behram, predsjednika UO Centra za mir i multietničku saradnju Mostar, akademik Gradimira Gojer, Enisa Bukvić,  ispred Udruženja „Dante Aligier“, Sarajevo i  Udruženja žena Univerzum, Mostar te Mustafe Alendara koji je zastupao Tim za nominaciju Mostara za Europsku prijestolnicu kulture, u  galeriji Muzičkog centra Pavarotti, otvorena je izložba dokumentarne građe suautora Centra za mir i multietničku saradnju Mostar i Zlatka Serdarevića.

Bogatstvo dokumenata iz BiH i Italije

Na sedam panela prikazani su faksimili dokumenata preko kojih se mogu pratiti gotovo sve Matvejevićeve službene i privatne komunikacije sa svojim rodnim gradom tokom posljednjih nekoliko decenija, a koje su posebno intenzivirane za vrijeme i poslije ratne kataklizme, kada je nastojao pomoći i dati podršku svim građanima Mostara.

Predstavljne su brojne fotografije, plakati, dokumenti, isječci iz novina, naslovnice knjiga, faksimili nagrada i diploma i drugi materijali koji na uvjerljiv način govore o svim detaljima te saradnje. O izložbi je govorio Zlatko Serdarević, član Upravnog odbora Centra za mir i multietničku saradnju Mostar, koji je uz arhivsku građu ove nevladine organizacije i osobnu arhivu vrlo upečatljivo dao presjek uspostavljene suradnje.

-Izložba dokumentarne građe Centra za mir i multietničku saradnju Mostar o akademiku Predragu Matvejeviću, Mostarcu čije ime s ponosom, dužnim pijetetom i velikim uvažavanjem izgovaramo, suštinski predstavlja istinski most između Mostara i Rima odnosno Italije, most između naše zemlje i Europske unije, most čije je temelje fundirao upravo naš Predrag djelujući kao profesor na dva elitna europska sveučilišta- Sorboni i La Sapienzi, na Katedri za slavistiku. Nadahnjujući se njegovim nazorima, životnoj filozofiji, tumačenju savremenih društvenih događaja u svijetu i Bosni i Hercegovini, napisanim djelima i svim drugim polivalentnim aktivnostima, prepoznavajući značaj i ulogu koju je Matvejević imao na povezivanju i mirenju svih naroda s ovih prostora nevladina organizacija Centar za mir u kontinuitetu, kroz raznovrsne oblike djelovanja, posljednjih godina afirmisala je lik i djelo Predraga Matvejevića. U tom cilju je realiziran i večerašnji hommage sa izložbom i dokumentarnim filmom, akcentirao je Zlatko Serdarević, podsjetivši prisutne i na prethodni hommage priređen od strane Centra za mir u kongresnoj dvorani Hotela Bristol, kada su o Matvejeviću svoje utiske između ostalih iznijeli Josip Muselimović, Florijan Mićković, Đelo Jusić, Izudin Šahović i drugi, a na Starom mostu je izveden performans izvođenjem Šantićeve Emine, autorsko djelo Đele Jusića komponovano za ovu priliku, dok je na kuli Herceguši apliciran Matvejeviće portret svjetlosnim efektima.

 Počasni član Odbora za rekonstrukciju Starog mosta

Gledajući izloške na panelima stiče se dojam kao da putujemo kroz jedno vrijeme u kome Predrag komunicira sa svojim rodnim gradom. Na faksimilu  Matvejevićevog pisma upućenog  gradonačelniku Oručeviću, u kome mu zahvaljuje na uvrštavanju u Odbor za izgradnju Starog mosta između ostalog stoji: „Prihvaćam ga kao obavezu Mostarca i kao čast čovjeka koji se odupire nasilju“. Slijedi nekoliko tekstova o Starom mostu, simbolu grada, u kome Predrag iznosi osobnu vezu sa tim zdanjem „izuzetne ljepote i savršenih proporcija“, kao i reakciju nakon njegovog rušenja. Nekoliko fotosa iz 1997. godine svjedoči o trenutku primanja diplome počasnog član tog Odbora iz ruku gradonačelnika Oručevića u Gradskoj upravi Mostara. Matvejević je prateći  djelovanje Centra za mir prepoznao njegovu ulogu u stvaranju klime pomirenja i povjerenja među narodima i aktivno se uključio u rad ove nevladine organizacije. Napisao je obrazloženje nagrade Centra za buduće laureate koji afirmišu doprinos zbližavanju civilizacija i djeluju na pomirenju i uspostavi zajedničkog života. Za sve zasluge u afiramciji Centra za mir dodjeljena mu je diploma počasnog člana ove nevladine organizacije, čiji je faksimil izložen.

Posjeta rodnoj kući u Cernici

Nekoliko fotosa svjedoče o posjeti Predraga svojoj rodnoj kući u Cernici za koju ga vežu najljepše uspomene.

-Fotografije su nastale 2002. godine kada smo obišli tu kuću sa doksatom koja se nalazi na sredini Cernice. Pričao je sa oduševljenjem svoje utiske iz djetinjstva. Rekao je da mu se soba nalazila u prizemlju i da se sa cerničkom rajom družio odlazeći na Neretvu. Znao je naziv svake pećine oko Starog mosta a spominjao je imena nekih starih ljudi u čije je kuće rado odlazio, kazao je Serdarević.

Matvejević je u nekoliko navrata dovodio u Mostar italijanske književnike a susret sa svakim građaninom doživljavao je kao posebno zadovoljstvo. Izložena fotografija na kojoj se vide kulturni poslenici slikar Ekrem Moca Dizdar, pjesnik Alija Kebo, novinar Zlatko Serdarević i novinar urednik Alija Behram sa Matvejevićem ostaje kao trajna uspomena na susret i boravak u Mostaru.

Peticija građana Mostara u odbranu Matvejevića

Nižu se dokumenti među kojima je peticija sa potpisima podrške građana Matvejeviću protiv sudske odluke kojom se uslovno kažnjava, jer je otvoreno stao u obranu istine i demokracije. Svojevremeno je objavio  tekst „Naši talibani“, u kojem je pojedine intelektualce i pisce proglasio odgovornim za ratna huškanja, zašto je pokrenut sudski proces protiv njega.

Na izložbi su između ostalog izloženi faksimili Odluke Savjeta Univerziteta „Džermal Bijedić“ i diplome iz 2006. godine, kojom se Matvejević proglašava počasnim doktorom nauka ovog Univerziteta, za opći i kulturni prosperitet čovječanstva, implementaciju i afirmaciju građanskih tradicija i sloboda, prezentaciju kritičke, znanstvene i estetske umjetničke misli, te za javnu slobodu ljudske riječi i mišljenja.

Podrška nominaciji za Nobelovu nagradu

Niz novinskih tekstova i akti Centra za mir i Univerziteta „Džemal Bijedić“ u kome se daje podrška nominaciji za Nobelovu nagradu za književnost pokazuju oduševljenje na obznanjenu vijest. Ta inicijativa je potekla od grupe koju je činilo šezdesetak uglednih profesora italijanskih sveučilišta, grupe italijanskih književnika, filmskih i teatarskih umjetnika i kulturnih institucija. Tu grupu su predvodili  knjižavnik Umberto Eco i prozaist i kritičar Claudio Magris, poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu srednje Europe.

Na panelu je i faksimil priznanja Centra za mir „Mimar mira“ akademiku Predragu Matvejeviću za predan i prepoznatljiv doprinos građenju i afirmaciji mira u teškom postratnom periodu, datiranog 2014. godine.

Ovoj postavci posebnu aromu daju eksponati iz Italijanskih gradova, prije svega iz Rima, preko kojih se može vidjeti kako i kada su tamošnje asocijacije obilježile smrt i sjećanje na Matvejevića.  Faksimili plakata Mondo „EK“ omaggio a Predrag Matvejević, Roma 2.2.2018. sa izložbom Zorana Cardule, program pod nazivom Construttori dei ponti-neimari, Roma, 11.2.2018. su samo neki iz niza sličnih sadržaja u Italiji. U ožujku 2017. grupa članova asocijacije Lipa iz Rima, koju je predvodila Luči Žuvela zasadili su mladicu masline u prostoru Foruma della comunita Straniere na brežuljku Celija s kojeg se pruža pogled na rimski Circus maximus. Za ovu izložbu Žuvela je poslala faksimil teksta navodeći  da je lipa posađena u ime Predraga i njegove oporuke čovječanstvu i njegovog poimanja Mediterana kojem je u različitim formama posvetio cijeli svoj život.

 Najprevođeniji pisac s ovih prostora

Izložbom se bilježe odjeci u štampi i na portalima na vijest o smrti Matvejevića. Tu su još osmrtnice od Akademia Moderna, Hrvatski PEN, Hrvatsko društvo pisaca, obiteljska osmrtnica, i brojnih drugih ustanova, asocijacija i pojedinaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nadalje se vide faksimili vijesti o dodjeli  Zlatne povelje mira „Linus Pauling“ Internacionalne lige humanista kojom je potvrđen kao humanista u 2005. godini, kao i  priznanja UABNOR-a Mostara „14 .februar“ iz 2017. godine  dodjeljeno  „za nesebičnu ljubav prema rodnom gradu i širenju istine o stradanjima Mostara širom svijeta“.

Preko izloženog plakata Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine posjetioci saznaju podatak da je njeno Odjeljenje humanističkih nauka 2.2.2018. godine priredilo Sjećanje na Matvejevića povodom prve godišnjice smrti.

Upućujući zahvalu Centru za mir za realizaciju ove postavke, nj.e. Nicola Minasi, veleposlanik Italije u Bosni i Hercegovini, svečano je proglasio otvorenom izložbu, nagovjestivši naredni zajednički hommage u realizaciji nevladinih organizacija iz Mostara i Rima.

Živio je ispred svog vremena, tražio je i borio se za puteve apsolutne slobode cijelog čovječanstva. Bio je kosmopolita po uvjerenju, humanista iz dna duše, čovjekoljubac, estetičar, istinoljubac, dijete Mostar i njegovih složenih vrijednosti zajedničkog življenja kome se i ovom postavkom svi suorganizatori hommage-a duboko klanjaju.