Manifestacija protiv dodjele Nobelove nagrade za književnost 2019.

Povezani članci

• Jedna kratka ali ne previše poučna bⒶsna
• Perica i JA nacionalista
• Sead Turčalo dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu: Političke stranke ne razumiju šta je državni interes
• EAST WEST CENTAR IGRA U KRALJEVSKOJ OPERI U ŠTOKHOLMU
• Globalno selo: povijest digi-zločina
• U Kanadi je spas

Foto: AFP Profimedia

Autor: Hugo Lidkvist, novinar Dagens Nyheter

Preveo: Edin Osmančević

Odluka Švedske Akademije o dodijeli Nobelove nagrade u literaturi za 2019. godinu književniku Peteru Handkeu naišla je na snažne reakcije. Peter Handke će u decembru posjetiti Štokholm kako bi primio nagradu, ali će se takođe susresti sa protestima. Za 10. decembar planirana je velika manifestacija u centru Štokholma.

Inicijator manifestacije Teufika Šabanović govori za švedski časopis „Dagens Nyheter“  kako  je upućen zahtjev za javno okupljanje, na Sergels trgu i Kungsträdgårdenu (Kraljevskom vrtu),  centralnim  dijelovima Štokholma.

Manifestacija je otvorena za javnost. Svi oni koji to osjećaju su dobrodošli kako bi podržali protest. Mnogo ljudi je već pokazalo interes da nam se pridruži, kaže Teufika Šabanović.

Koliko  učesnika  očekujete da će se okupiti na manifestaciji?

Naša očekivanja su da će se okupiti nekoliko hiljada ljudi. U svakom slučaju najmanje hiljadu učesnika je zagarantovano.

Razlog kritike upućene Peteru Handkeu  leži između ostalog i u činjenici da je dao podršku Srbiji u vezi sa ratovima na Balkanu, kontraverzne izjave o genocidu u Srebrenici i njegovoj relaciji sa bivšim srpskim predsjednikom, Slobodanom Miloševićem. Handke je 2006. godine učestvovao i držao govor na Miloševićevoj sahrani.

Prema izjavi organizatora manifestacije više učesnika je potvrdilo svoje učešće na protestu u Štokholmu. Između ostalih Alida Bremer, njemačka književnica hrvatskih korijena, Florence Hartmann, francuski novinar i pisac kao i  Savez logoraša Bosne i Hercegovine.

Pored ovih učesnika pozivi su poslati organizaciji „Majke Srebrenice“, koja okuplja preživjele  majke i udovice žrtava genocida počinjenog 1995.. Ova organizacija je u zadnjih nekoliko nedjelja poslala zahtjeve,  kako Švedskoj Akademiji tako i kraljevskoj porodici,  da se nagrada namijenjena Peteru Handkeu opozove i povuče.

Prije nekoliko nedjelja književnica Alida Bremmer je u njemačkom kulturnom i recenzijskom časopisu „Perlentaucher“  upoznala javnost o kritikama koje je Peter Handke uputio „Majkama Srebrenice“. U jednom od svojih intervjua  iz 2011.  on je izjavio kako im  „ne vjeruje ni jednu jedinu riječ“.

Radi se o konceptu koji u sumnju dovodi ono što se zaista desilo. Premda je genocid dokazan, Švedska Akademija bira osobu koja sumnja  da se  genocid uopšte desio te ga opravdava na više načina. To je nedopustivo. On je možda dobar književnik, međutim mi ne smatramo  da je njegovo ponašanje spojivo sa  zadužbinom Nobelovog testamenta, kaže Teufika Šabanović.

Peter Handke je u više navrata odbacio optužbe da je u i sa svojim izjavama negirao ili relativizirao genocid u Srebrenici. On je takođe dobio podršku  sa više strana, između ostalih i od svoje izdavačke kuće „Suhrkamp Verlag“, koja na 24 stranice, u svom obraćanju ističe kako je Handke u pitanje doveo samo način kako mediji izvještavaju o genocidu i počinjenim ratnim zločinima.

U jednoj od posljednjih izjava Peter Handke navodi;“svakako da je genocid proizveo beskrajno puno patnje, što ja nikada nisam negirao. Patnja koja se ne može osporiti. Žao mi je ako su moje izjave shvaćene drugačije.“

Nije li to dovoljno za oprost?

Handke je prilično dvosmislen u svojim postupcima. Smatram da je prilično teško imati jedno mišljenje punih 20 godina a onda iznenada, preko noći ga promjeniti i samo reći da to nije ono što je on mislio. U više svojih knjiga Handke potvrđuje svoje stavove, u tom slučaju bi trebao da se odrekne i svog literalnog stvaralaštva. To je možda malo teško, kaže Teufika Šabanović.